Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi !

Odnos roditeljstva, slobodnog vremena i subjektivne dobrobiti (CROSBI ID 686264)

Prilog sa skupa u zborniku | sažetak izlaganja sa skupa | domaća recenzija

Džida, Marija ; Kaliterna Lipovčan, Ljiljana ; Brajša-Žganec, Andreja ; Petak, Ana Odnos roditeljstva, slobodnog vremena i subjektivne dobrobiti // 27. godišnja konferencija hrvatskih psihologa Psihologija i digitalni svijet - Sažetci priopćenja / Šincek, D. ; Rudolfi, N. ; Penezić, Z. (ur.). Zagreb: Hrvatsko psihološko društvo (HPD), 2019. str. 114-114

Podaci o odgovornosti

Džida, Marija ; Kaliterna Lipovčan, Ljiljana ; Brajša-Žganec, Andreja ; Petak, Ana

hrvatski

Odnos roditeljstva, slobodnog vremena i subjektivne dobrobiti

Istraživanja odnosa roditeljstva i subjektivne dobrobiti dosad nisu dala konzistentan rezultat, ipak mnoga istraživanja ukazuju na niže razine subjektivne dobrobiti roditelja u odnosu na osobe bez djece. Roditeljstvo može biti izvor pozitivnih emocija, ali također može donositi brojne izazove i zahtjeve koji mogu ugrožavati subjektivnu dobrobit roditelja. Ulazak u roditeljstvo za mnoge roditelje dovodi do smanjivanja vremena provedenog u slobodnim aktivnostima za koje se pak pokazuje da su važan korelat subjektivne dobrobiti. U ovom istraživanju cilj je istražiti odnos između roditeljstva, slobodnog vremena i subjektivne dobrobiti. Konkretnije, ciljevi su bili ispitati vezu roditeljskih varijabli poput broja i starosti djece i vremena provedenog u slobodnim aktivnostima te ispitati ulogu vremena provedenog u slobodnim aktivnostima u odnosu roditeljstva i subjektivne dobrobiti. U istraživanju je sudjelovalo 573 sudionika u dobi između 18 i 60 godina, od čega je 308 roditelja i 285 osoba bez djece. Korištena je Skala zadovoljstva različitim aspektima života - PWI (Cummins, 2002) kao mjera subjektivne dobrobiti te Skala slobodnih aktivnosti (Brajša-Žganec, Merkaš i Šverko, 2011), kao mjera učestalosti sudjelovanja u različitim načinima provođenja slobodnog vremena. Rezultati pokazuju da su roditeljstvo općenito te broj djece negativno povezani sa subjektivnom dobrobiti i vremenom provedenim u slobodnim aktivnostima poput posjećivanja kulturalnih događanja i aktivnog druženja. Regresijska analiza uz kontrolu sociodemografskih varijabli pokazuje da broj djece mlađe od 18 godina predviđa manje vremena provedenog u slobodnim aktivnostima, dok se broj djece starije od 18 godina nije pokazao značajnim prediktorom. Ispitan je medijacijski učinak s roditeljskim statusom kao prediktorom i vremenom provedenim u slobodnim aktivnostima kao medijatorom uz kontrolu sociodemografskih varijabli. Rezultati pokazuju da postoji neizravna negativna veza roditeljstva i subjektivne dobrobiti preko vremena provedenog u slobodnim aktivnostima. Također, utvrđena je izravna pozitivna veza roditeljstva i subjektivne dobrobiti. Rezultati ukazuju na važnost istraživanja posredujućih varijabli u kompleksnom odnosu roditeljstva i subjektivne dobrobiti.

subjektivna dobrobit ; roditeljstvo ; slobodne aktivnosti ; zadovoljstvo životom

nije evidentirano

engleski

The relationship between parenting, leisure and subjective well-being

nije evidentirano

subjective well-being ; parenting ; leisure ; life satisfaction

nije evidentirano

Podaci o prilogu

114-114.

2019.

nije evidentirano

objavljeno

978-953-55079-9-4

Podaci o matičnoj publikaciji

27. godišnja konferencija hrvatskih psihologa Psihologija i digitalni svijet - Sažetci priopćenja

Šincek, D. ; Rudolfi, N. ; Penezić, Z.

Zagreb: Hrvatsko psihološko društvo (HPD)

Podaci o skupu

27. Godišnja konferencija hrvatskih psihologa - "Psihologija i digitalni svijet"

predavanje

06.11.2019-09.11.2019

Osijek, Hrvatska

Povezanost rada

Psihologija