Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi !

Različita svojstva hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) iz sjemenskih zona i sjemenskih jedinica Hrvatske, u rasadniku i šumskoj kulturi (CROSBI ID 336042)

Ocjenski rad | doktorska disertacija

Roth, Valentin Različita svojstva hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) iz sjemenskih zona i sjemenskih jedinica Hrvatske, u rasadniku i šumskoj kulturi / Matić, Slavko (mentor); Zagreb, . 2002

Podaci o odgovornosti

Roth, Valentin

Matić, Slavko

hrvatski

Različita svojstva hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) iz sjemenskih zona i sjemenskih jedinica Hrvatske, u rasadniku i šumskoj kulturi

U radu su istraživana različita svojstva hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) iz sjemenskih zona i sjemenskih jedinica Hrvatske u rasadniku i šumskoj kulturi. Uzorci su pribavljeni u sjemenskim zonama hrasta lužnjaka iz Podravine, Posavine i Istre. U Sjemenskoj zoni “ Podravina” (I.1.) izlučene su tri sjemenske jedinice, kao i u Sjemenskoj zoni “ Posavina” (I.2.), (Donja ili Istočna, Srednja i Gornja ili Zapadna).U Sjemenskoj zoni “ Jugozapadna Istra” (IV.1.), izlučena je samo jedna Sjemenska jedinica – “ Motovunska šuma” . Iz svake sjemenske jedinice pribavljena su po dva uzorka žira hrasta lužnjaka iz Priznatih i Izabranih sjemenskih sastojina, osim iz Istre koju predstavlja samo jedan uzorak (ukupno 13 uzoraka plus jedan “ kontrolni” ). Rezultati istraživanja na sjemenu, kao i na biljkama do starosti 1+0, potvrdili su neke različitosti između uzoraka iz različitih sjemenskih zona i sjemenskih jedinica hrasta lužnjaka u Hrvatskoj. Usporedbama u cilju utvrđivanja korelacije između krupnoće žira i visina i promjera vrata korijena na istraživanim uzorcima hrasta lužnjaka u starosti 1+0, nismo utvrdili zakonitosti koje se navodi u literaturi (Roth 1999, 2000). Istraživanja u ovom radu odnose se na praćenje rasta i razvoja hrastovih biljaka tijekom triju godina rasadničkog testa, kao i na istraživanja u prvim dvjema godinama poljskog testa postavljenog na dvama lokalitetima. Na osnovi petogodišnjih istraživanja, razvidne su različitosti u preživljavanju hrastovih sadnica istraživanih uzoraka. Razlike u preživljavanju razvidne su između uzoraka podrijetlom iz različitih sjemenskih zona i sjemenskih jedinica hrasta lužnjaka u Hrvatskoj, a također i između istih uzoraka na različitim lokalitetima poljskog testa. Istraživanje visina i njihovog prirasta tijekom rasadničkog dijela testa (1+0, 2+0 i 3+0), kao i tijekom poljskog dijela testa (3+1 i 3+2), ukazuje na izražene različitosti između uzoraka iz različitih sjemenskih zona i sjemenskih jedinica hrasta lužnjaka u Hrvatskoj. Rezultati ovih istraživanja koji se odnose na praćenje rasta promjera vrata korijena istraživanih uzoraka biljaka u rasadničkom dijelu testa (1+0, 2+0 i 3+0), ukazuju na neke manje izražene različitosti između promatranih uzoraka.Vrijednosti promjera vrata korijena na istraživanim sadnicama u dijelu poljskog testa (3+1 i 3+2), ukazuju na vrlo izražene različitosti između uzoraka podrijetlom iz različitih sjemenskih zona i sjemenskih jedinica hrasta lužnjaka u Hrvatskoj. U istraživanjima koja se odnose na visinu do prve grane, kao i na dužinu najduže grane na istraživanim uzorcima hrasta lužnjaka, razvidne su razlike između uzoraka podrijetlom iz različitih sjemenskih zona i sjemenskih jedinica. Tijekom prvih dviju godina poljskog testa praćena je i fenofaza početka listanja, gdje su razvidne različitosti i određene zakonitosti između istraživanih uzoraka hrasta lužnjaka. Ovim istraživanjima potvrdili smo kako postoje zakonitosti u vremenu i intenzitetu početka listanja kod uzoraka hrasta lužnjaka iz različitih sjemenskih sastojina. Sadnice podrijetlom iz Sjemenske sastojine “ Gunja” , pokazuju kašnjenje u fenofazi početka listanja te zaključujemo kako uzorak iz iste predstavlja kasni hrast lužnjak. Različitosti u rastu i razvoju tijekom poljskog dijela testa (3+1, 3+2), uvjetovano nekim klimatskim pojavama tijekom vegetacije 2000. i 2001. godine, a koje su odstupale od višegodišnjih prosjeka, razvidne su između sjemenskih jedinica i sjemenskih zona hrasta lužnjaka, kao i između istih na rzličitim lokalitetima poljskog testa. Ovim je istraživanjima potvrđena pretpostavka o različitim biološkim svojstvima i ekološkim zahtjevima unutar vrste Quercus robur L., podrijetlom iz različitih sjemenskih zona i sjemenskih jedinica hrasta lužnjaka u Hrvatskoj. Na osnovi ovih istraživanja, dobiven je uvid u određene različitosti i zakonitosti koje potvrđuju opravdanost razdiobe šuma hrasta lužnjaka u Hrvatskoj, kao i preporuku za uporabu sjemena i šumskih sadnica.

Hrast lužnjak; sjemenske zone; sjemenske jedinice

nije evidentirano

engleski

Various characteristics of peduncled oak (Quercus robur L.) from seed zones and seed units of Croatia, in nursery and forest culture.

nije evidentirano

Penduncled oak; seed zones; seed units.

nije evidentirano

Podaci o izdanju

219

12.04.2002.

obranjeno

Podaci o ustanovi koja je dodijelila akademski stupanj

Zagreb

Povezanost rada

Šumarstvo, Biotehnologija