hrvatski

Nastanak, procvat i kraj države

Autor misli da se iz razvoja moderne države i društva mogu izvesti određene spoznaje koje su relevantne za budućnost države. On to pokazuje opisom nastanka moderne države i analizom tvrdnji o kraju države. Tradicionalni državni elementi kao, državno područje, centralizirana državna sila i državni narod bili su dogma nauke o državi koju je paradigmatski razvio Georg Jellinek. Međutim, danas se postavlja pitanje što je preostalo od takve tradicionalne države? Autor drži da državno područje gubi pravno i praktično značenje što pokazuje primjer zemalja Europske unije među kojima se brišu državne granice. Državni narod je ugrožen migracijama, a državnu silu kao element države dovodi u pitanje rastuća moć gospodarskih udruga i multinacionalnih poduzeća. Pozivajući se na Häberlea, autor drži korisnim uvođenje kulture kao četvrtoga državnog elementa. Po ovoj koncepciji, građani donose ustav u čijem je središtu čovjek i njegovo dostojanstvo. Ova pozicija čovjeka karakteristična je za europsku kulturu na kojoj će se temeljiti budući razvoj Europe. Autor tvrdi da će država i dalje biti bitan faktor uspješnosti društva i medij legitimacije te da će prijeći u kooperativnu ustavnu državu. Njezina kooperativnost temelji se na isprepletenosti internacionalnih, supranacionalnih i regionalnih odnosa, u preuzimanju zajedničkih obveza i spremnosti na solidarnost i humanost.

država; kooperativna ustavna država; kultura; nauka o državnim elementima

nije evidentirano