hrvatski

Ribnjaci istočne Hrvatske kao ekološka uzgajališta pernate divljači u Hrvatskoj

Raznolikost vodenih i kopnenih staništa s pripadajućom vegetacijom na šaranskim ribnjacima pogoduje obitavanju mnogih životinjskih vrsta. Ribnjaci na kojima se odvija ekstenzivna ili poluintenzivna ribnjačarska proizvodnja predstavljaju umjetna močvarna staništa, koja pružaju uvjete za dnevnu i sezonsku migraciju ponajprije populacijama ptica močvarica, od kojih su neke svrstane u lovnu pernatu divljač. Istraživanja su bila usmjerena na procjenu i bonitiranje staništa, te na utvrđivanje prisutnosti lovne divljači tijekom kalendarske godine na šaranskim ribnjacima "Donji Miholjac" u dravskom i "Podunavlje" u dunavskom slivu u istočnoj Hrvatskoj. Najznačajnije i najbrojnije vrste za koje postoje optimalni ekološki uvjeti obitavanja su: patka gluhara (Anas platyrhynchos L.), patka kržulja (Anas crecca L.) i crna liska (Fulica atra L.). Ovi preduvjeti omogućuju da se pojedini ribnjaci razviju kao uzgajališta divljači, te na taj način ostvare alternativni vid ponude. Primjerenim lovnim gospodarenjem, uz dosljedno poštivanje mjera zaštite, očuvanja i poboljšanja staništa da bi se održala ekološka raznolikost na površinama šaranskih ribnjaka moguće je ostvariti dodatne izvore prihoda u vidu lovnog turizma, "bird-watchinga", foto-safarija, eko-patrola i sl.

ribnjak; ekologija; uzgajalište; pernata divljač

nije evidentirano