hrvatski

Pavao Dalmatinac: Rasprava između rimokatolika i bosanskog patarena (oko 1250.)

Franjo Rački, koji je rukopis Rasprave između rimokatolika i bosanskog patarena otkrio u mletačkoj Marciani, prigodom objavljivanja teksta u Starinama JAZU (1/1869, str. 109-140) nije se koristio izvornim rukopisom, nego autoriziranim prijepisom (Arhiv HAZU, ms. II a 13, str. 1-57) mletačkog kodeksa. Usporedba izvornika i prijepisa upućuje na to da je prepisivač više pažnje posvećivao korektnosti latinskog teksta negoli izvornoj vjernosti autorova izričaja. Josip Valentinelli , talijanski erudit i prefekt mletačke Marciane, suprotno Račkom, stavlja venecijansku redakciju rukopisa Disputatio u drugu polovicu 14. stoljeća, što odgovara vanjskim i nutarnjim aspektima rukopisa, oblikovanju slova i jezičnom izričaju. Tekst je pisan gotičkom knjiškom minuskulom na finoj pergameni. Rukopis obiluje kraticama sa zamjenom pojedinih slova, npr. hodit (umjesto odit), Helisabeth (Elisabeth), Habraam (Abraham), asimorum (asymorum) itd. U ovom izdanju latinski je izvorni tekst, koji obiluje brojnim svetopisamskim navodima i jednom referencijom iz Nicejsko-carigradskog vjerovanja, prilagođen lakšem snalaženju čitatelja uz strogo poštivanje srednjovjekovnog izričaja. Sadržaj navedenoga marcijanskog kodeksa, koji je Franjo Rački pronašao i objavio, nedvojbeno potvrđuje da je pisan za potrebe franjevačkih propovjednika, najvjerojatnije minoritskih misionara u Bosni, što se iščitava iz bilješke prema kojoj je stanoviti fra Ambroz, član mletačkog samostana, ustupio i dao spomenutu knjigu na uporabu fra Stjepanu iz Trsta, vikaru bosanske franjevačke vikarije, u znak poštovanja i za usluge koje mu je učinio s dozvolom magistra Anđela de Bonis, vrhovnoga starješine Franjevačkog reda, 10. rujna 1421., dakle u vrijeme intenzivnoga franjevačkog misionarenja u Bosni. Rasprava Pavla Dalmatinca (13. st.) nema, doduše, većega literarnog značenja, ali je katoličkim propovjednicima bio vrlo koristan priručnik za upoznavanje društvenih i vjerskih prilika u srednjovjekovnoj Bosni i na širemu hrvatskom prostoru. Popis zabluda "quos communiter Patareni de Bosna credunt et tenent" (fol. 146) i spis "Omnia puncta principalia et autoritates extracte de disputatione inter Christianum romanum et Patarenum bosnensem" (fol. 295v-308r) iz mletačkog zbornika dragocjeno su pomagalo franjevačkim propovjednicima i inkvizitorima u Bosni tijekom zadnjega stoljeća bosanske samostalnosti i djelovanja heterodoksnih krstjana u više-manje tolerantnim odnosima, što je izuzetno povoljna činjenica za navedeno razdoblje europske povijesti.

nije evidentirano

nije evidentirano