hrvatski

Vrednovanje utjecaja na okoliš proširenja kamenoloma "Mala Rakovica" kod Samobora

1. DEFINIRANJE PROBLEMA Sustavnim praćenjem primjene postupka izrade studije utjecaja na okoliš u praksi, od strane krajobraznih arhitekata, uočeni su neki značajni nedostatci. Ti nedostatci odnose se prvenstveno na sadržaj i metodologiju rada pri izboru za studiju važnih utjecaja na okoliš, i njihove dafjnje obrade. Središnji problem koji se javlja u postupku analize utjecaja na okoliš je segmentirano - odvojeno tretiranje sastavnih elemenata okoliša. Segmentacija okoliša vodi iskrivfjavanju rezultata studije, jer se time izostavfjaju utjecaji koji nastaju kao rezultat djelovanja zahvata na više elemenata okoliša istodobno. Time ne samo da izostaje vrednovanje ukupnog utjecaja na okoliš kao cjelinu, već i posrednih utjecaja koji nastaju lančanom reakcijom u okolišu. Holistički pristup rješavanju problema u zaštiti okoliša najbolje objašnjava Marušič: "S členjenim pristopom k problemom okolja naj bi počeli nasilje nad celoto, kakšna je okolje in zato naj bi tak pristop izkrivil presojo problemov v okolju. Tak pristop naj bi onemogočal prikazovanje sinergij, komulativnih in podobnih učinkov, ki se vselej kažejo pri poseganjih v okolje. Prav ti naj bi bili tudi odločilni za pomenske opredelitve sprejemljivosti ali nesprejemljivosti posegov v okolje." l Marušič, 1999, sv. I . , str. 22 ) Definirani problem može se riješiti drugačijim pristupom kod izrade studija utjecaja na okoliš. Sadašnju interdisciplinarnu osnovu pri obradivanju pojedinih efemenata okoliša potrebno je nadopuniti integriranjem sastavnih dijelova okoliša u cjelinu. Na taj način se uključuju i meduovisni učinci, te kumulativni ili sinergetski učinci i studija utjecaja postiže potrebnu sinteznu osobinu. Sadašnje stanje u našoj praksi izrade studija utjecaja na okoliš pokazuje iste probleme koji su prisutni i u drugim zemljama još od samih početaka izrade studija utjecaja na okoliš l poč. 70-ih godina ) ":... večina presoj posegov v okolje pomeni še vedno samo zbirko posameznih sektorskih, to je disciplinarnih elaboratov, izraža prav to nelagodje med segmentiranim obravnavanjem in med celostnostjo resničnosti, za katere ustrezno urejanje se presoje sploh pripravljajo. " l Marušič, 1999, sv.l., str. 23 ) Rješavanje ovih probfema moguće je uvodenjem analize ranjivosti okoliša kao neizostavne komponente studije utjecaja na okoliš, odnosno njenog središnjeg dijela - vrednovanja utjecaja na okoliš. Izradom 3 pojedinačna modela ranjivosti na konkretnom primjeru proširenja kamenoloma "Mala Rakovica" kod Samobora, prikazana je osnova metodologije za izradu modela ranjivosti. Proširenje kamenoloma "Mala Rakovica", osim očite koristi od eksploatacije dolomita, dovelo bi do niza promjena i konflikata u prostoru. Takav zahvat u prostor doveo bi nužno do negativnih promjena, ne samo u neposrednom okruženju, već i u širem, kako prirodnom, tako i urbanom prostoru. Iz niza razloga kao što su: blizina naselja, okruženje park - šumom, potencijalne opasnosti od erozije za vode, prometnice, tlo, naselja, čovjekovu imovinu i dr., lokacija se čini prilično nepogodna za otvaranje kamenoloma. Takvi uvjeti bi u situaciji otvaranja kamenoloma u nedirnutom prostoru sigurno onemogućili takav zahvat. lako bi takvo jasno opredjeljenje na stranu zaštite okoliša i postojećeg prirodnog krajobraza u prethodnom slučaju bilo neupitno, postojeća situacija je znatno složenija. Kamenolom "Mala Rakovica" postoji već dugi niz godina. Vadenje kamena je započelo 30-ih godina prošlog stoljeća, i uz nekoliko prekida je trajalo do početka 80ih godina, a nakon toga se kamenolom zatvara i prepušta prirodnim procesima, bez izvršenih radova na sanaciji i uredenju prostora. Tijekom dugog vremenskog perioda od gotovo 2 desetljeća djelovanja prirodnih procesa, u kamenolomu nije došlo do sukcesivnog obraštavanja golih površina, niti su prirodni procesi uspjeli prevladati degradaciju. Osnovni uzrok takvog stanja su izrazito nepovoljni uvjeti: veliki nagibi i visina etaža koje su većim dijelom gotovo okomite litice l visine i do preko 30m ), u kombinaciji sa mehaničkim l petrografskim ) karakteristikama dolomitne stijene koja je vrlo malo sklona trošenju. Takve uvjete nije moguće izmijeniti bez daljnjeg zadiranja u stijenski masiv odnosno ponovne eksploatacije dolomita. Na prostorno planskom nivou rješenjem se smatra definiranje namjene područja kamenoloma kao "eksploatacija za sanaciju". Samim tim probiem nije riješen jer je potrebno izvršiti provjeru plana sa posebnim planerskim alatom - analizom ranjivosti okoliša. Ukoliko takva provjera nije napravijena, potrebno je napraviti istu, ali u sklopu studije utjecaja na okoliš. U slučaju kamenoloma "Mala Rakovica" osnovni problem u odlučivanju o prihvatljivosti ili ne prihvatfjivosti budućeg zahvata je nepostojanje analize ranjivosti okoliša, kao metode za vrednovanje utjecaja potencijalnog nastavka eksploatacije. U okviru izradene studije utjecaja na okoliš l Studija utjecaja na okoliš kamenoloma "Mala Rakovica" ), nije napravljena analiza ranjivosti okoliša, niti su obuhvaćeni i adekvatno obradeni svi elementi okoliša. Najviše su zakinuti upravo oni elementi koji su neobnovljivi, čine identitet nekog područja, njegovu prepoznatljivost u široj prostornoj slici, i predstavljaju one kvalitete koje čine prostor atraktivnim za stanovanje, rekreaciju, sport, turizam i sl. Posljedica izostavljanja i / ili nepravilne obrade pojedinih elemenata okoliša su i nedorečene mjere i uvjeti prema kojima bi trebalo vršiti eksploataciju ukoliko se zbog odredenih razloga odluči za nastavak eksploatacije, u cilju bolje zaštite okoliša i integralnih vrijednosti prostora. Na osnovi iznesenog može se pretpostaviti da bez transparentnog postupka, kao što je analiza ranjivosti okoliša na planirani zahvat, nije moguće donijeti pravilnu odluku o prihvatfjivosti lokacije za budući zahvat. Posljedično se javlja i neutvrdivanje adekvatnih načina i uvjeta eksploatacije kod eventualnog budućeg izvodenja zahvata, u cilju bolje zaštite prirodnih resursa, krajobraznih vrijednosti i smanjivanja negativnih utjecaja na okoliš. 2. CILJ ISTRAŽIVANJA Osnovni cilj je, s predloženim pristupom metodologiji izrade studije utjecaja na okoliš i interpretaciji rezultata, riješiti postavljeni problem. Istraživanje će postići postavljeni cilj ako se pokaže da korištena metoda može doprinijeti rješavanju problema. Zbog kompleksnosti samog problema i praktične važnosti koju imaju odluke proizašle na temelju studije utjecaja na okoliš nemoguće je očekivati da će samo jedno istraživanje u potpunosti riješiti problem. Idealnog rješenja koje bi riješilo sve probleme vezane uz okoliš nema. Ono što je moguće je stalnim istraživanjem novih metoda i prihvaćanjem onih koje su se već negdje pokazale kao dobre ili čak nužne, približiti se konceptu održivog razvoja. Postignute rezultate rada treba promatrati imajući u vidu sva ograničenja koja proizlaze iz definicije diplomskog rada i ograničenja tehničko-financijske prirode. Optimalno tretiranje okoliša kao sustava, moguće je jedino uz korištenje svih tehnoloških dostignuća i ekspertnih znanja koja su poznata na svjetskom nivou. Iz navedenih razloga rezultati neće biti konačni i apsolutni, već će predstavljati generalni model drugačijeg pristupa u tretiranju okoliša. Uz sva ograničenja u radu svaki dobiveni pozitivni rezultat, znači novu mogućnost poboljšanja trenutnog stanja u zaštiti okoliša i provodenju održivog razvoja. Dodatni cilj rada je implementacija GIS-a bez kojeg je analiza okoliša kao cjeline ili samo nekog njegovog dijela postala nemoguća. Korištenje GIS-a u studijama utjecaja na okoliš postala je nužnost pa bi trebalo obvezati sve one koji se bave zaštitom okoliša i provođenjem koncepta održivog razvoja na njegovu primjenu. GIS tehnologija postala je osim toga, nezamjenjiva u praćenju sadašnjih i budućih promjena, koje nastaju u okolišu nekontroliranim razvojem Ijudskog društva, i posljedica koje takav odnos ostavlja na okoliš. Praktična korist od izrade modela ranjivosti na primjeru kamenoloma "Mala Rakovica", je da će se na osnovi rezultata modeliranja, definirati prostorna distribucija ranjivosti po kategorijama, od najveće do najmanje, kao osnova za donošenje odluke o prihvatljivosti zahvata. 9 Ukratko ciljevi rada su: Osnovni cilj: istražiti mogućnost poboljšanja postupka vrednovanja utjecaja na okoliš u Republici Hrvatskoj, korištenjem modela ranjivosti. Dodatni ciljevi: 1. ukazati na potrebu korištenja GIS-a 2. prikazati postupak analize ranjivosti okoliša - metode sa širokim mogućnostima prim~ene 3. RADNA HIPOTEZA Korištenjem modela ranjivosti - planerskog alata realiziranog primjenom GIS-a, postiže se sveobuhvatna analiza okoliša i objektivnije ispitivanje prihvatljivosti potencijalnog zahvata sa stanovišta zaštite okoliša, sa krajnjim ciljem provodenja koncepta održivog razvoja. Primjenom modela ranjivosti u postupku vrednovanja utjecaja na okoliš: 1. poboljšava se sadržajno i metodološki postupak izrade studije utjecaja na okoliš 2. rezultati studije su točniji i precizniji l studija postaje sveobuhvatna, stručna ekspertiza ) 3. poboljšanje postupka izrade studije, rezultira optimalnijim korištenjem resursa i očuvanju prirodnih i kulturnih vrijednosti nekog prostora 4. METODA RADA Metodološki, modeli ranjivosti predstavljaju sintezu modela vrednovanja ; prostora i modela projekcije - simulacije promjena koje bi nastale utjecajem planiranog zahvata na okoliš, ukoliko se isti realizira. Primjena takvih sinteznih I modela omogućava povezivanje dijelova okoliša u kompleksan sustav. Modeliranjem I ' se iz koraka u korak različitim transformacijama od osnovnih podataka o prostoru, sa ugradivanjem novih saznanja o medusobnoj povezanosti elemenata okoliša, uzročno - posljedičnim vezama i vrijednosnim sustavima, stvara podloga za donošenje ocjene o prihvatljivosti ili neprihvatljivosti zahvata. Sama izrada modela ranjivosti predstavlja središnji dio analize ranjivosti okoliša, dok se cijeli proces sastoji od 7 koraka l po Marušiču, 1999 , sv. III., str. 7 ): 1. Definiranje zahvata - djelatnosti 2. Uopćavanje forme zahvata 3. Ispunjavanje matrice utjecaja 4. Izbor utjecaja na okoliš - definiranje ranjivih komponenti okoliša 5. Izrada modela ranjivosti po pojedinim podsistemima okoliša 6. Sinteza modela ranjivosti u skupnu ranjivost okoliša kao sustava na odredeni utjecaj 7. Zaključni izvještaj i predstavljanje rezultata Modeliranje se provodi u okruženju GIS-a, kako bi u svakom trenutku bilo moguće unošenje podataka, obrada, analiza, i korištenje rezultata, smještenih u prostor definiran koordinatama. Kao programska potpora GIS-a korišteni su softveri: Photoshop, R2V, ArcView, i Idrisi za funkcije analize, i ProVal za funkcije analize i sinteze podataka. Zbog korištenja GIS-a rezultati rada su jasni, precizni i prostorno definirani, i time odmah primjenjivi u praksi

krajobrazno planiranje; vrednovanje; kamenolom; utjecaj na okliš; Samobor

nije evidentirano