hrvatski

Praćenje utjecaja taložnih tvari na pokusnim plohama u Hrvatskoj

U Šumarskom institutu, Jastrebarsko 1992. godine započela je metoda praćenja taloženja tvari u šumskim ekosustavima. Tom je metodom koja je danas vrlo bliska metodi ICP-Forest monitoring (International Co-operative Programme on Assessment and Monitoring of Air Pollution Effects on Forest) do danas obuhvaćeno nekoliko šumskih zajednica na području Hrvatske. Od taložnih tvari praćeni su Cl-, SO42--S, NH4+-N, Na+, K+, Ca2+, Mg2+. Uzorkovanje na plohama obavlja se lijevcima površine otvora od najmanje 314 cm2, a količina padalina mjeri plastičnim kišomjerima površine otvora 60 cm2. Kišomjeri i lijevci postavljeni su u dijagonalnom rasporedu po 9 kom. svaki na plohi veličine 30 X 30 m. Postavljeni su na kontrolnom mjestu bez utjecaja vegetacije također lijevci i kišomjeri u slučajnom rasporedu ili krugu. Lizimetri za sakupljanje i mjerenje kvalitete procjedne vode postavljaju se u tlo na dubini od 10 cm ili ispod humusnog horizonta. Površina sabirnika (kadice) iznosi 1093 cm2. Kao filter u plastičnoj se posudi nalazi 96% čisti kvarcni pijesak radi pročišćavanja tekućine od čestica tala. Jednom mjesečno ili jednom tijekom tri mjeseca obavlja se uzorkovanje. Prema dobivenim rezultatima praćenja, naši šumski ekosustavi primaju više taložnih čestica (suho i mokro taloženje) u odnosu na kontrolne uzorke na otvorenom prostoru, a isto tako taložne tvari utječu na kvalitetu perkolata u tlu.

Taloženje; lizimetri; tlo; šumske zajednice.

nije evidentirano