hrvatski

Sadržaj teških kovina (Pb, Cu, Zn i Cd) u kalcikambisolu na području pošumljenih površina krša Hrvatske

Šumski ekosustavi u srednjoj Europi su izloženi onečišćenu desetljećima, a poneka šumska staništa i više od jednog stoljeća. Plinovi kao SO2 i NOx ne samo da oštećuju lišće nego i zakiseljavaju tlo. U isto vrijeme kiseline u tlu počinju imobilizirati teške metale koji su akumulirani kroz atmosfersko taloženje. Manje mobilni teški metali kao što su olovo i djelomično bakar nakupljaju se kroz duži period u u površinskim djelovima tala. Ovisno o udaljenosti od izvora zagađenja teškim metalima mogu se izmjeriti manje ili veće koncentracije. Ukupno je na kršu Hrvatske na pošumljenim poršinama obrađeno 55 lokaliteta sa tipom tla kalcikambisol (calci-mollic cambisol-WRB class.) na vapnencu plitki i srednje duboki (smeđe tlo na vapnencu plitko i srednje duboko). Na svakom lokalitetu prosječno je sakupljeno oko 1 kg tla za analize. Uzorci su sakupljani na jednom lokalitetu na deset mjesta kako bi se načinio prosječni uzorak na svakoj obrađenoj površini. Teški metali određeni su na atomsko absorpcijskom spektofotometru AAS Perkin Elmer 300 S, metodom ekstrakcije sa 2N HCl. Analizirani su sadržaj teških metala u mg/kg (olovo, bakar, cink i kadmij). Istraživanja su sprovedena na području šumskih ekosustava na kršu u mediteranskom dijelu Hrvatske sa nadmorskim visinama od 5 do najviše 500 metara. Iz rezultata se može zaključiti kako je prisutno povišenje olova u površinskim horizontima tala (0-3 cm), dok je u mineralnom dijelu (5-25cm) to povećanje nešto manje. Količine kadmija se nalaze blizu granične vrijednosti u oba horizonta. Signifikantne su razlike u sadrđžaju olova i cinka u površinskom horizontu u odnosu na dublji horizont tla. Više ima olova i cinka u površinskom horizontu, dok je sadržaj kadmija i bakra relativno podjednak u oba horizonta.

Teški metali; Krš Hrvatske; šumska tla; kalcikambisol.

nije evidentirano