hrvatski

Pedagogijski pristup motivaciji u sustavu odgoja i i brazovanja

Dr. sc. Marko Palekčić, umirovljeni redoviti profesor u trajnom zvanju Filozofski fakultet u Zagrebu mpalekcic@ffzg.hr Pedagogijski pristup motivaciji u sustavu odgoja i obrazovanja Sažetak Pedagogijski pristup motivaciji tematizira se u kontekstu: — odnosa (intrinzične) motivacije i interesa, — dvaju značenja pojma obrazovanje (obrazovanje kao institucionalna djelatnost i obrazovanje kao temeljni pedagogijski pojam), i — dvaju različitih institucionalnih uvjeta u okviru reformi obrazovanja (takozvana “Šuvarova reforma” srednjeg obrazovanja i reforma sveučilišta temeljem “Bolonjskog procesa”). Rad je utemeljen na nizu teorijskih i empirijskih istraživanja motivacije i interesa na različitim stupnjevima obrazovanja. U radu se koriste i meta-analize empirijskih istraživanja motivacije i interesa, kao i takozvana refleksivna metodologija. U uvodu se ukazuje na sve veće značenje empirijskog istraživanja motivacije u sustavu odgoja i obrazovanja, odnosno na razloge zanemarenog istraživanja interesa učenika i studenata. Područje obrazovanja istražuju različite discipline svojim pojmovima (npr. psihologija pojmovima učenja i motivacije). Pedagogijski pristup motivaciji nije sustavno razvijan u pedagogiji kao znanosti. Autor ga razmatra na tri razine: teorijskoj, empirijsko- istraživačkoj i praktičnoj (nastavno- operativnoj). Početak sustavnog empirijskog istraživanja motivacije 60-ih godina prošlog stoljeća, koje traje do danas, povezano je s potrebom optimiranja nastavnog procesa u okviru reformi obrazovanja. Najčešće istraživana motivacija bila je motivacija za postignuće (motivacija kao uvjet i sredstvo) boljeg uspjeha učenika. Istraživanja interesa bilo je zanemareno, jer su početna istraživanja pokazala da interesi nemaju značajan utjecaj na školski uspjeh učenika. U ovom radu pedagogijski pristup motivaciji razmatra se u kroz sljedeća tri pitanja: 1. Je li smisleno i uopće moguće govoriti o pedagogijskom pristupu motivaciji, odnosno postoje li pedagogijske teorije motivacije/interesa? — nasuprot nepedagogijskim, posebno psihološkim teorijama ; 2. Je li moguć specifičan pedagogijski empirijsko-istraživački pristup motivaciji? — nasuprot psihološkom pristupu, odnosno pristupu drugih društvenih i humanističkih znanosti, i 3. Je li moguće razlikovati izvorni pedagogijski pojam nastavne prakse (odgojna nastava koja obrazuje)? — od parapedagoških koncepata? — u kojem se očituje i može razvijati izvorno pedagogijsko poimanje motivacije/interesa. Na teorijskoj razini razmatraju se ne samo društvene funkcije škole/nastave i shema cilj— sredstvo, nego i svrha i smisao škole/nastave. Kritičko preispitivanje pretpostavki teorija (intrinzičke) motivacije nužna je pretpostavka pedagogijskog pristupa. Za svako znanstveno područje postoje “domaći” i strani pojmovi (principia domestica i principia peregrina). Otuda pedagogija ne bi trebala preuzimati pojmove/koncepte drugih znanosti, a da ih ne propita. Propitivanje pojma motivacije u sustavu temeljnih pedagogijskih pojmova pokazuje da je pojam interesa pedagogijski pandan motivaciji. Oni su indicija i karakteristika (se)obrazovanja učenika/studenata. Predmetni, relacijski (interaktivni) i spoznajni karakter interesa razlikuje ih od karakteristika motivacije i motiva (kao osobine i kao stanja osobe). Pedagogijski pristup motivaciji na empirijsko- istraživačkoj razini očituje se, pored ostalog, i u tome što se interesi (motivacija) razmatraju ne samo kao uvjet, nego i kao rezultat nastavnog procesa. Motivacija/interesi se istražuju u vezi s određenim sadržajem i u kontekstu određene (institucionalne) organizacije nastave, kao i određenom vrstom škole/usmjerenja na sveučilištima. Mnogobrojna empirijska istraživanja motivacije, koje je izvodio autor sam ili u suradnji s drugim autorima (Floran H. Müller) potvrdila su opravdanost polaznih metodoloških stavova. Psihološka istraživanja motivacije u sustavu odgoja i obrazovanja nudila su samo takozvane pedagoške implikacije, to jest načine primjene njihovih rezultata u danoj nastavnoj praksi, jer se polazilo od stava da je psihologija temeljna znanost prakse odgoja i obrazovanja. Oblikovanje određene nastave nije pratilo i pitanje ima li ta praksa pedagoški karakter. Na primjeru iz sveučilišne nastave (isječak iz pristupnog predavanja utemeljitelja pedagogije Johanna Friedricha Herbarta, 1802.) ukazuje se na razliku između učenja i studiranja, značenja složenosti nastavnog sadržaja i važnosti istraživanja tijekom studiranja. Pretpostavka za to je kritičko propitivanje načela na kojem počiva organizacija studija (načelo prijelaza poučavanja na učenje i načelo poravnanja). Zaključak rada upućuje na — djelomice već razvijen i/ili se nalazi u procesu daljnjeg razvoja — specifičan (differentia specifica) pedagogijski pristup motivaciji u sustavu odgoja i obrazovanja. Ključne riječi: pedagogijski pristup motivaciji u sustavu odgoja i obrazovanja, pedagogijska perspektiva, pedagogijska teorija, pedagogijska empirijska istraživanja i pedagogijski oblikovana praksa. Keywords: pedagogical perspective, pedagogical theory, pedagogical empirical research and pedagogically shaped practice.

pedagogijski pristup motivaciji u sustavu odgoja i obrazovanja, pedagogijska perspektiva, pedagogijska teorija, pedagogijska empirijska istraživanja i pedagogijski oblikovana praksa.

COBISS- ID23792905 Riječ je o pozivnom uvodnom predavanju za Međunarodnu znanstvenu Konferenciju Sažetak je poslan na hrvatskom i engleskom Engleska verzija: Marko Palekčić, Ph.D., Retired Full Professor University of Zagreb Faculty of Humanities and Social Sciences mpalekcic@ffzg.hr Pedagogical approach to motivation in the educational system Abstract Pedagogical approach to motivation is analysed in the context of: - relation between the notion/concept of motivation and basic pedagogical notions, - two meanings of the notion of education (education as an institutional activity and education as the basic pedagogical notion), and - two different institutional conditions within the frame of educational reforms (the so called “Šuvar's reform” of secondary education and the reform of universities based on the Bologna Process) This article is based on a series of theoretical and empirical studies of motivation (and interests) in various educational stages. It uses meta-analyses of empirical studies of motivation, as well as the so-called reflexive methodology. The introduction draws attention to the increasing significan