hrvatski

Percipirana moralnost i kompetencija u motivacijskoj strukturi političkih preferencija

S uporištem na dominantnim teorijskim gledištima i rezultatima brojnih empirijskih istraživanja, u radu je analiziran međusobni odnos percipirane moralnosti i kompetentnosti političkih aktera u motivacijskoj strukturi glasovanja na izborima za predstavnike Gradske skupštine Zagreba 2001. godine te provjeren odnos tih kriterija u ovisnosti o kognitivnom kapacitetu birača. Rezultati potvrđuju polaznu pretpostavku da, uzevši u cjelini, prosudbe o moralnosti političkih aktera imaju važniju ulogu u motivacijskom repertoaru birača nego dojmovi o njihovoj kompetentnosti, kao što je, na općenitijoj teorijskoj razini, imaju i u procesu oblikovanja globalnih impresija. Međutim, suprotno očekivanjima, analiza rezultata prema kognitivnom kapacitetu ispitanika pokazala je da su, u konkretnoj izbornoj situaciji, ispitanici viših kognitivnih mogućnosti svoj politički izbor rjeđe temeljili na dojmovima o kompetentnosti preferiranih izbornih opcija, kako u odnosu prema kriteriju moralnosti, tako i u usporedbi s osobama nižeg kapaciteta. To je objašnjeno pretežno situacijskim čimbenicima povezanim s kritičkim vrednovanjem stvarnih predstavnika aktualne političke scene, a ne nekih apstraktnih, poželjnih ili idealtipskih aktera.

moralnost; kompetencija; motivacija; politički izbor

nije evidentirano