hrvatski

Samoprocjena vokalnog zamora i akustička analiza glasa nastavnica

Ciljevi ovog istraživanja bili su analiza (1) akustičkih i respiratorno-fonatornih varijabli (AFR-varijable), (2) ranijih poremećaja i bolesti fonatornog aparata, (3) subjektivnih simptoma vokalnog zamora, (4) životnih navika i (5) samoprocjene glasa na uzorku školskih nastavnica. Ispitana je 51 nastavnica (prosječna KD=40, 8 god., prosječna duljina radnog staža=15, 7 god.). Podaci za prvo područje dobiveni su iz uzoraka glasa, odnosno govora, dok su podaci za preostala područja dobiveni upitnikom posebno oblikovanim za potrebe istraživanja. Za akustičku analizu korišten je računalni program PRAAT, v. 3.9.4. Osim analize svakog pojedinačnog bloka varijabli, ispitan je utjecaj pušenja te duljine radnog staža na AFR-varijable. Multivarijatnim metodama obrade podataka potvrđene su hipoteze o povezanosti AFR-varijabli i simptoma vokalnog zamora (H1), zatim o povezanosti AFR-varijabli i ranijih poremećaja i bolesti fonatornog aparata (H2) te o povezanosti AFR-varijabli i duljine radnog staža (H3), dok je hipoteza o povezanosti AFR-varijabli i pušenja djelomično potvrđena (H4). Nadalje, rezultati sugeriraju sljedeće: (1) vokalni zamor čest je problem nastavnika, (2) raniji poremećaji i bolesti fonatornog aparata pogoduju nastanku vokalnog zamora, (3) subjektivne simptome vokalnog zamora moguće je objektivizirati metodom akustičke analize glasa, (4) vokalni zamor ne zadržava se samo na razini larinksa i fonacije, nego može izazivati negativne posljedice u psihosocijalnom prostoru nastavnika i (5) postoji povezanost vokalnog zamora i životnih navika. Ovaj interaktivni model vokalnog zamora ukazuje na potrebu cjelovite evaluacije ovog poremećaja glasa gdje, osim objektivnih metoda evaluacije, jednaku pažnju treba usmjeriti i na ispitivanje subjektivnih simptoma, dakle samopercepciju vokalnog zamora budući da on može utjecati i na cjelokupnu kvalitetu života.

kvaliteta glasa; vokalni zamor; akustička analiza;

nije evidentirano