hrvatski

Kvantna mehanika i ontologija

Svrha je rada trojaka. Prvo, naglasiti kako je kopenhaško tumačenje kvantne mehanike primarno formulirano kao jedna epistemologija kantovskoga tipa koja se ne bavi toliko objektivno valjanim i nužnim znanjem o atomnome svijetu već koja više pita o mogućnostima iskustva toga svijeta. Drugo, kopenhaško tumačenje nije niti je namjeravalo biti ontologijom atomnoga svijeta. Ovo je pojašnjeno shodno kantovskom razumijevanju Bohrova tumačenja, gdje Bohr jasno odjeljuje atomni objekt kao stvar-po-sebi (Kantov noumenon) i objekt kako-se-pojavljuje u kontekstu mjerenja, što Bohr znakovito u kantovskom stilu nazivlje 'fenomen', nalazeći kako je kvantni objekt smisleno mišljen jedino posredstvom fenomena. I treće, namjera je suočiti Bohrovu filozofiju s Heisenbergom, koji iako je dijelio ovu pragmatičnu crtu Bohrova tumačenja, također progovara o ontološkoj dimenziji kvantne mehanike, nalazeći svoje uporište u Aristotelovim konceptima možnosti (dunamis, potentia) i zbiljnosti (energeia, actus). Geneza i filozofijsko zaleđe ovoga Heisenbergova rješenja također je promišljeno u općenitijem okvirima Aristotelove hilemorfičke ontologije kao odgovora na Platonovu filozofiju objektivnog idealizma.

kvantna mehanika; kopenhaško tumačenje; epistemologija; ontologija; Bohr; Heisenberg; Kant; Aristotel; možnost; zbiljnost

nije evidentirano