hrvatski

Intenziviranje proizvodnje trešnje uporabom vegetativnih podloga manje bujnosti

Uzgoj trešnje u Hercegovini ima dugu tradiciju, te ova kultura zahvaljujući povoljnim ekološkim uvjetima zauzima značajne površine. Nažalost, većina uzgajanih sorti cijepi se na bujne generativne podloge, pri čemu se razvijaju stabla većih dimenzija, a to dovodi do kasnijeg ulaska u produktivnu dob i poskupljuje proizvodnju. Kao posljedica, interes za uzgajanje ove kulture posljednjih decenija je u opadanju. Stoga je intenzifikacija proizvodnje i unapređenje kakvoće plodova ovisno o introdukciji srednje bujnih ili kržljavih podloga i novih sorti iz drugih zemalja, koje se moraju kroz pokuse valorizirati u specifičnim uvjetima Hercegovine. Nakon toga moguće je organizirati suvremene sustave komercijalne proizvodnje. Uzgojem stabala malih dimenzija u gustom sklopu voćke ranije ulaze u produktivnu dob, lakše se održavaju, što se konačno odražava na bolje ekonomske učinke takve proizvodnje. Iz razloga što na bujnost stabala najveći učinak ima odabir odgovarajuće podloge, pozornost u ovom radu posvećena je nekim podlogama koje se već nalaze u proizvodnji, te nekima koje s aspekta prakse nisu dostatno valorizirane. Karakteristike člankom obuhvaćenih podloga opisane su na osnovi brojnih literaturnih izvora i vlastitih pokusnih podataka dobivenih u Hrvatskoj. Eksperimentalni podaci prikupljeni su u pokusnom voćnjakom koji je posađen 1997. godine. U pokusu je bila samooplodna sorta Lapins cijepljena na podloge različite bujnosti, uključujući: F 12/I, Ma x Ma 14, PiKu 4.20, Gisela 4, Gisela 5, Gisela 12, Weiroot 13, Weiroot 72, Weiroot 158 i Edabriz. U četvrtoj godini poslije sadnje obavljene su izmjere promjere debla i priroda. U našim uvjetima sorta Lapins nije postigla očekivani prirod. Najveći prirod podtignut je na podlogama Gisela 12 (1, 15 kg/stablo) i Gisela 4 (0, 97 kg/stablo), dok je najniži prirod ostvaren na podlozi F12/1 (0, 03 kg/stablo). Stabla na podlozi Edabriz su bila najmanje bujna, a na podlozi PiKu 4.20 najbujnija. Naši rezultati i mnogobrojni literaturni podaci ukazuju da je među podlogama slabije bujnosti Gisela 5 najperspektivnija za suvremene intenzivne nasade trešnje. Komparativna istraživanja pokazala su da su podloge Weiroot 158 i Gisela 4 potencijalna alternativa za Giselu 5 jer i na njima cijepljene sorte rano ulaze u rod i daju visoke prirode, a te se podloge lakše vegetativno umnažaju. Čini se da podloga Edabriz, zbog pretjerane kržljavosti, nije prikladna za komercijalnu uporabu.

trešnja; sorta Lapins; vegetativne podloge; rast; rodnost

nije evidentirano