hrvatski

Anliza gornjeg zračnog prostora u funkciji povećanja kapaciteta sustava kontrole zračnog prometa

Prilikom planiranja sustava kontrole zračnog prometa potrebno je precizno definirati postojeće i predviđane zahtjeve svih korisnika, kao i zahtjeve ljudskih i materijalnih resursa koji čine sustav. Ti zahtjevi pokazuju smjer razvoja i unaprjeđenja elemenata koji direktno ili indirektno sudjeluju u životnom ciklusu sustava. Organizacija gornjeg zračnog prostora Republike Hrvatske, uz odgovarajuće postupke rada kontrolora zračnog prometa, značajan je čimbenik kapaciteta sustava kontrole zračnog prometa. Temeljem podataka iz sustava za upravljanje protokom prometa, može se uočiti da je broj zrakoplova u preletu znatno veći od broja zrakoplova u polijetanju i slijetanju. To se vidi i iz povremenih mjera regulacije, u određenim periodima tijekom sezone, kada je broj zrakoplova u gornjem zračnom prostoru iznad dozvoljenog maksimuma, što je dodatni razlog za analizu navedenog dijela prostora. Polazište razmatranja je postojeća organizacija prostora i usporedba sa općim kriterijima koji uvjetuju njen daljnji razvoj. Zatim se sagledava utjecaj njenih prednosti i nedostataka na okruženje, tj. na sustav kontrole zračnog prometa. Kapacitet sustava je kompleksan spoj zahtjeva za fleksibilnošću, predviđanjem, pristupom i učinkovitosti leta, zajedno sa kašnjenjem i učincima mreže, koje je teško balansirati. Stoga na europskoj razini nastaje koncept upravljanja kapacitetom sustava, kao posljedica niza iskustvenih zaključaka od 70-tih godina prošlog stoljeća, preko analiza i izvještaja, te se razvija do danas, prepoznajući sveukupne čimbenike kapaciteta i mogućnosti njegovog povećanja uz uporabu sofisticiranih simulacijskih modela. Ovaj koncept ukazuje na potrebu za analizom FIR/UIR-a Zagreb, koja je i provedena uz pomoć simulacijskog modela. Rezultati analize potkrijepljuju polaznu hipotezu, tj. omogućuju bolje razumijevanje i optimizaciju sustava, sa mogućnošću uključivanja u europsku strategiju planiranja kapaciteta s već predviđenim fazama razvoja.

kontrola zračnog prometa; povećanje kapaciteta; simulacija...

nije evidentirano