hrvatski

Bolesti nojeva

Noj pripada najvećim od svih ptica koje većim dijelom prebivaju ili su prebivale na južnoj polutki zemlje. Prvenstveno navikli na visoke temperature, nojevi imaju izrazitu sposobnost termoregulacije i stoga se lako prilagode hladnijim klimatskim uvjetima. U posljednjih nekoliko godina uzgoj i držanje nojeva se proširilo po cijeloj Republici Hrvatskoj pri čemu podaci s terena govore da se uzgajatelji susreću s određenim problemima u uzgoju koji znatno umanjuju gospodarsku isplativost držanja nojeva. Kako u peradarstvu, tako je i u nojarstvu potrebno osigurati dobar management, čime se osiguravaju dobri proizvodni rezultati i zdravlje životinja. Osnova sprečavanja bolesti je dobra tehnologija (lokacija i uvjeti na farmi), broj životinja na farmi (osigurana površina obzirom na broj životinja, podijeljena prema dobi tj. veličini životinja), hranidba (dobro izbalansirana ishrana ovisno o dobi životinje i godišnjem dobu) i higijena (gnijezda, jaja, inkubatora, valionika i skladišta te zabrana ulaska nezaposlenim osobama). Velik je broj bolesti koje su zajedničke nojevima i ostaloj peradi. Od virusnih bolesti najvažnije mjesto zauzima newcastleska bolest, zatim ptičja influenca te boginje. U literaturi se spominju i koronavirusni enteritis, krimsko-kongoanska hemoragična groznica, istočni konjski encefalitis, spongioformna encefalopatija (BSE) te infekcije reovirusima. Mycoplasma gallisepticum i M. synoviae također se mogu izdvojiti i iz nojeva s respiratornim znakovima bolesti. Velike probleme stvaraju bolesti uzrokovane bakterijama, a počinju se razvijati i prije samog valenja nojića, tj. nojići su prije dolaska na svijet već u fazi inkubacije i razvoja bolesti uzrokovanih nekom od patogenih bakterija. Enterobakterije koje su normalno prisutne, tj. dio su uobičajene crijevne flore, najčešće budu aktivirane nepravilnom uporabom dezinficijensa za jaja, gnijezda i podove, nasumičnom uporabom antibiotika, zatim neodgovarajućom temperaturom poda i nastambe za jednodnevne piliće koji u prvim danima ne mogu kontrolirati svoju tjelesnu temperaturu, stresom (neodgovarajući uvjeti na farmi, radovi, transport životinja, nesnalaženje u novoj okolini). Najveći zdravstveni problemi javljaju se u prva tri mjeseca gdje je zabilježena smrtnost i do 40 %, a kod izbijanja pojedinih epidemija u toj dobi smrtnost može biti i do 100 %. Važno mjesto, odnosno problem kako u peradarstvu tako i u nojarstvu je infekcija bakterijama iz roda Salmonella (koja je i zoonoza), zatim bolesti uzrokovane infekcijom bakterije E. coli, Pseudomonas aeruginosa, Klebsiella spp., Clostridium colinum i C. perfrigens, Clostridium botulinum, Chlamydia psittaci, Pasteurella spp., Campylobacter coli, C. jejuni te Bacillus anthracis. Nojevi obolijevaju i od aspergilose, a prekomjerna uporaba antibiotika dovodi do smanjenja opće otpornosti organizma i posljedično tome do razvoja gljivice Candida albicans. Obzirom na činjenicu da obolijevaju od newcastleske bolesti koja je vrlo kontagiozna i da od nje obolijeva ostala perad, obratit ćemo više pozornosti na nju isto kao i na infekcije Gram negativnim bakterijama koje su vrlo važne za cijelo peradarstvo u Republici Hrvatskoj.

noj; newcastleska bolest; salmonele; enteritis

nije evidentirano