hrvatski

Dvije nerealizirane parcelacije u Zagrebu između dva svjetska rata - Vinovrh i Kulmerovo

Tijekom međuratnog razdoblja u Zagrebu je planirano i izvedeno nekoliko stambenih naselja na modernim načelima izgradnje, s funkcionalno zasnovanim prostornim organizacijama standardiziranih građevnih elemenata. Planirana naselja često su organizirali članovi raznih udruga, među koja ubrajamo dva neizvedena naselja iz tridesetih godina - Vinovrh na Vrhovcu te Kulmerovo u blizini Šestina. Natječajni projekt naselja Vinovrh djelo je arhitekta Zdenka Strižića, prema čijem prijedlogu je Kazimir Ostrogović razradio četiri tipa dvojnih, odnosno samostojećih obiteljskih kuća. Strižićev projekt planirao je izgradnju jednostranih stambenih blokova stepenasto raspoređenih na brežuljkastom terenu. Ostrogović svoj prijedlog ne temelji na stambenim nizovima, već planira rahlu strukturu naselja u kojem su trebale prevladavati obiteljske kuće te dvojni obiteljski objekti karaktera modernih stambenih vila. Kuće su projektirane na prostranim parcelama, a iako prostorije nisu orijentirane prema načelima insolacije, primjećuje se funkcionalno raspoređen prostor. Početkom tridesetih godina planirano je i naselje Kulmerovo južno od šestinske ceste, koje je uz javne sadržaje trebalo biti podijeljeno na privatne parcele raspoređene s obje strane serpentinaste ceste. Postoje nacrti i maketa naselja koje su izradili Zvonimir Požgaj i Frane Cota, što navodi na pomisao da je i za ovo naselje bio organiziran natječaj. Njihov prijedlog tipizirane izgradnje zanimljiv je zbog referenci na projekte koje su izradili za naselje Vinovrh. Sličnost se nazire u načinu modelacije volumena duboko zasječenog nišom u funkciji terase, uz koju je kuhinja zaobljenih uglova. Parcelaciju naselja Kulmerovo vodili su članovi zagruge "Svoj dom", a kako možemo zaključiti prema napisima u tisku, planirali su izgradnju naselja necjelovite arhitektonske koncepcije. Stoga je potrebno istaknuti maketu Požgaja i Cote koji su planirali rahlo raspoređenu strukturu uravnoteženog odnosa prizmatičnih volumena, načina izgradnje kojeg susrećemo u nekoliko planiranih naselja međuratnog razdoblja u Zagrebu. Njihova je odlika dominantnost ideje uravnotežene gustoće izgradnje, kombinacija nekoliko tipova kuća čime se nastojalo izbjeći beskonačno nizanje identičnih stambenih jedinica, kao i prilagođenost stvarnim potrebama te specifičnosti sredine za koju su projektirani.

parcelacija; stambeno naselje; moderna načela izgradnje; rahla struktura; Zdenko Strižić; Kazimir Ostrogović; Zvonimir POžgaj; Frane Cota

nije evidentirano