engleski

Cigarette smoking as a risk factor for stroke

Među brojnim rizičnim čimbenicima odgovornim za razvoj i nastanak moždanog udara pušenje se ističe kao čimbenik koji istodobno na različite načine ugrožava funkcioiranje cirkulacijskog sustava. Akrivnim i pasivnim puše-njem u tijelo se unosi nekoliko tisuća kemijskih sastojaka. Provedeno je niz istraživanja o mehanizmima djelovanja pojedinih komponenata duhanskog dima na vaskularni sustav i druge organske suscave u tijelu, dok se o njihovim međusobnim interakcijama, kao i interferiranju s uzima-njem različitih lijekovajoš uvijek nedovoljno zna. Kod pušača je nadeno da ovisno o količini popušenih cigareta imaju značajno višu razinu ukupnog kolesterola, triglicerida, lipoproteinavrlo niske gustoče (VLDL), lipo-proteina niske gustoće (LDL) te nižu razinu lipoproteina visoke gustoće (HDL) i apolipoproteinaA 1, koji imaju an-gioprotektivno djelovanje. Zbog poremećene lipolize kod pušača nakon što su konzumirali masni obrok ne dolazi do povišenja HDL-a, što se normalno uočava kod nepušača. Ova se pojava objašnjava time što nikotin potiče oslobada-nje adrenalina, povećava se koncentracija slobodnih masnih kiselina (FFA) koje potiču jetreno lučenje VLDL-a. Koncentracija HDL-a se mijenja obrnuto s koncentracijom VLDL-a. Uz to, kod pušača je zabilježena i povišena kon-centracija tromboksana A2 te povećana reaktivnost trom-bocita. Pušači takoder imaju povišenu razinu faktoraVII. i fibrinogena. Oslobadanje prostaciklina i faktora EDR koji reguliraju bazalni tonus krvnih žila također je kod dugo-godišnjih pušača poremećeno. Postoje istraživanja koja upućuju na mogućnost oštećenja endotelnih stanica ugljik monoksidom što ga sadrži duhanski dim, zbog čega se povećava propusnost stijenke i omogućuje veće infiltriranje lipida. Uz navedene mehanizme djelovanja pušenje izaziva i niz drugih procesa koji doprinose aterogenezi. Specifičnost pušenjaje u tome što pušači heterogenu smjesu s preko četiri tisuće različitih kemijskih spojeva najčešće unose u tijelo dvadesetak i više puta na dan, i to kroz dugo razdoblje. Opetovana simpatička stimulacija i vazokon-smkcijsko djelovanje nikotina, uza smanjenu razinu kisika u krvi, s obzirom na to daje dio hemoglobina pretvoren u fizioloŠki neaktivan karboksihemoglobin, značajno dopri-nose aterogenezi. S farmakološkog stajališta, nikotin, po svom kemijskom sastavu alkaloid, sastojak je duhanskog dima s najsnažnijim djelovanjem. Nikotin je, uz to što ugrožava funkcioniranje cirkulacijskog sustava, izrazito adiktivan i smatra se odgovornim za razvoj metabolične ovisnosti. Rezukari epidemioloških istraživanja upućuju na to da mali postotak mladih koji počnu pušiti, tekoko pet posto, ostaje na nekoliko cigareta na dan, dok se kod ostalih po-stupno razvija tolerancija i postaju ovisni. Uzimajući u obzir činjenicu da je pušenje pandemijski prošireno, da broj 1 pušača unatoč svim dokazima o štetnosti pušenja za zdrav-Ije u mnogim zemljama i dalje raste, naročko među mladima može se u budućnosti, ako se ovaj trend ne promijeni, očekivati još više malignih i cirkulacijskih bolesti koje su izravno vezane uz pušenje duhana. Relativan rizik od nas-tanka subarahnoidne hemoragije kod muškaraca, dugogo-dišnjih teških pušača (oni koji puše više od dvadeset ciga-reta na dan) i žena pušačicaje 7, 3 u usporedbi s muškarci-ma koji nisu nikada pušili i ženama nepušačicama. Rizik od ishemijskog moždanog udaraje kod teških pušača 2, 7, a kod pušača koji puše manje od dvadeset cigareta na dan 2, 2 u odnosu na nepušače. Prestankom pušenja taj se rizik smanjuje. Na razini svijeta računa se da svakih deset sekun-da netko umire kao žrtva pušenja. Moždani udar se nalazi visoko na Ijestvici mortaliteta i morbiditeta kako u razvije-nim zemljama tako i u Hrvatskoj. Pušenjeje u Hrvatskoj još uvijek, nažalost, jedan od najvećih javno zdravstvenih problema s obzirom na velik broj pušača, poglavito medu ženama i medu mladima. Za očekivari je da aktivnosti na podrucju prevencije pušenja i liječenja pušača doprinesu i smanjenju pojavnosti moždanog udara. Rizik pušenja se u javnosti još uvijek podcjenjuje. Djeca i mladi su često iz-loženi neizravnim i izravnim pritiscima da zapale cigare-tu. Pasivno ili prisilno pušenje je još uvijek velik problem unatoč pozitivnim zakonskim propisima koji bi trebali pomoći da što više prostora bude oslobođeno duhanskog v dima. Pušači su najčešće višestruki bolesnici. Cešće obo-lijevaju od kroničnih bolesti koje zahrijevaju dugotrajno liječenje, češće borave u bolnici, izostaju s posla, postaju invalidi i prije vremena umiru. Ne postoji zdrava razina pušenja duhana. Prestanak pušenja, s druge strane, donosi niz prednosti - tjelesnih, emocionalnih, društvenih i gospodarskih. Među prednostima prestanka pušenja smanjenje rizika nastanka moždanog udaraje svakakojedna od vrlo značaj-nih prednosti, s obzirom na to da jedna trećina oboljelih od moždanog udara umire, trećina ostaje živjeri s manjom ili većom invalidnošću, a samo trećina se oporavlja.

smoking; stroke

nije evidentirano