Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi

Zarazno (patološko) polijeganje pšenice (CROSBI ID 100781)

Prilog u časopisu | prikaz, osvrt, kritika

Jurković, Draženka Zarazno (patološko) polijeganje pšenice // Glasilo biljne zaštite, 5 (2003), 302-303

Podaci o odgovornosti

Jurković, Draženka

hrvatski

Zarazno (patološko) polijeganje pšenice

Polijeganje pšenice i šturost klasova, bolest podnožja busa, crna noga, bolest bijelih klasova različiti su nazivi za jednu bolest, a uzrokuje ju gljiva Gaeumannomyces graminis (Sacc.) von Arx et Olivier (sin. Ophiobolus graminis Sacc.). U engleskoj literaturi poznata je kao "take all", rjeđe "whitehead", a u njemačkoj kao Schwarzbeinigkeit. U mnogim područjima intenzivnog uzgoja pšenice u svijetu bolest je dobro poznata. Javlja se u krajevima s umjerenom klimom na vlažnim, ali ocjeditim ili dobro dreniranim tlima neutralne do slabo alkalične reakcije. Gaeumannomyces graminis (Ascomycotina, Pyrenomycetes, Diaporthales, Diaporthaceae) fakultativno je parazitna vrsta na korijenu i vlatima biljaka iz porodice Poaceae. Patogena gljiva pokazuje određeni stupanj specijalizacije. G. graminis var. tritici Walker napada pšenicu, gotovo nikada zob. Unutar varijeteta identificirane su patogene rase (O'Dell i sur. 1992.). Manje je zastupljen G. graminis var. avenae (E.M. Turner) Dennis koji osim zobi zaražava pšenicu. Treći varijetet G. gramnis var. graminis napada trave i ne izaziva štete na pšenici. Najosjetljivije trave pripadaju rodovima Hordeum, Agropyron, Festuca i Bromus. Lolium vrste mogu biti osjetljive do srednje osjetljive, a Dactylis, Phalaris i jednogodišnje Bromus vrste su srednje osjetljive. Utvrđeno je brojnim pokusima da između kultivara pšenice i ječma nema velikih razlika u otpornosti. Raž je otporna, a kultivari tritikale mogu biti jako do srednje osjetljivi. Zarazno polijeganje pšenice bolest je neplodnih (nedostatak dušika i fosfora), slabo dreniranih tala, neutralne ili alkalne reakcije (Wiese 1987.). Gljiva je aktivnija u umjereno vlažnim tlima, pa je bolest manje štetna u aridnim područjima ili sušnim godinama. Plodored je najbolja mjera borbe protiv zaraznog polijeganja pšenice. Dobra gospodarska praksa pokazala je da je već jednogodišnji prekid uzgoja pšenice dovoljan, ali da svakako treba suzbijati samoniklu pšenicu i travne korove koji su trajni izvori inokuluma. Pšenici treba osigurati optimalne uvjete za razvoj, a pri primjeni dušičnih gnojiva prednost dati amonijačnim formama, osobito na tlima s većom vrijednosti pH.

Gaeumannomyces graminis ; pšenica

nije evidentirano

engleski

Infectious (pathological) lodging of wheat

nije evidentirano

Gaeumannomyces graminis ; wheat

nije evidentirano

Podaci o izdanju

5

2003.

302-303

objavljeno

1332-9545

Povezanost rada

Poljoprivreda (agronomija)