hrvatski

Akutno zatajivanje srca u koronarnoj jedinici

Cilj istraživanja. Analizirati akutno zatajivanje srca (AZS) u bolesnika liječenih u Koronarnoj jedinici (KJ). Metode. Retrospektivnom analizom obuhvaćeni su bolesnici liječeni u našoj KJ tijekom 2002. godine. U 707 bolesnika (39, 5% žena), analizirani su čimbenici kardiovaskularnog rizika, prisutnost i stupanj AZS, te ishod bolesti. U bolesnika je učinjena analiza i korelacija klasifikacija po Killipu i Forresteru. Rezultati. Vodeći čimbenici kardiovaskularnog rizika bili su arterijska hipertenzija (58, 6%) i hiperlipidemija (55, 3%), zatim pretilost (35, 6%) i pušenje (35, 1%). AZS (Killip II-IV) imalo je 33, 5% bolesnika. Bolesnici s AZS su u usporedbi s bolesnicima bez AZS imali češće AIM prednje stijenke (53, 1% vs. 35, 3%, p<0, 001) i neodređene lokalizacije (13, 1% vs. 5, 2%, p<0, 05). U skupini s AZS značajno je češće bio prisutan raniji infarkt miokarda (31, 6% vs. 21, 3%, p<0, 001), ranija revaskularizacija miokarda (8, 9% vs. 4, 0%, p<0, 05) i prateća periferna vaskularna bolest (PVB)(28, 7% vs. 15, 7%, p<0, 001). Bolesnici s AZS su bili češće ženskog spola (43, 2% vs. 25, 9%, p<0, 01) i značajno stariji (71&plusmn ; ; 10 vs. 63&plusmn ; ; 13 godina, p<0, 001). Prevalencija dijabetesa u skupini s AZS bila je značajno veća (44, 3% vs. 25, 1%, p<0, 001). Zaključak. Starija životna dob, ženski spol, raniji infarkt ili revaskularizacija miokarda, dijabetes, te prateća PVB prediktori su AZS u KJ.

akutno zatajivanje srca; koronarna jedinica; akutni infarkt miokarda; čimbenici kardiovaskularnog rizika; prognoza

nije evidentirano