hrvatski

Aktivnosti znanstveno-istraživačke grupe za organizaciju neurološke službe svjetske neurološke federacije u liječenju i prevenciji cerebrovaskularnih bolesti

Od svojega osnutka 1989. godine Znanstveno-istraživačka grupa za organizaciju neurološke službe (ZIG) Svjetske neurološke federacije (SNF) stavila si je u središte zanimanja "masovne neurološke bolesti" koje se mogu uspješno liječiti i prevenirati, s pozitivnim odnosom "cijene i korisnosti". Zbog toga su cerebrovaskularne bolesti (CVB) bile u stalnom žarištu djelovanja ZIG. Na nekoliko sastanaka i konferencija bili su naglašeni čimbenici presudni za planiranje sveobuhvatne brige za prevenciju i liječenje CVB. Promjene u smrtnosti od moždanog udara (MU) mogu biti rezultat promjena u incidenciji MU ili letaliteta oboljelih. U nekoliko studija iz razvijenih zemalja izvještavano je o padu letaliteta oboljelih, dok je smanjivanje incidencije udara prestalo ili se čak očitovao i određen porast incidencije.Studije iz Istočne Europe pokazale su povećanu incidenciju, dok trendovi letaliteta oboljelih nisu pokazivali ujednačenost. Teret od MU će u godinama iza 2000. vjerojatno i dalje rasti zbog starenja stanovništva. U ZIG je bio prihvaćen neuroepidemiološki pristup u prevenciji MU, što ga je predložio Gorelick. Kako udjel starijih osoba stalno raste, razumijevanje trendova morbiditeta i mortaliteta MU je važno za planiranje službi javnog zdravstva i poduzimanje mjera za kontrolu udara. MU je prikladan za prevenciju budući da ima visoku prevalenciju i predstavlja visok društveni teret i visoku ekonomsku cijenu, a omogućuje sigurne preventivne mjere koje mogu dovesti do značajnih ekonomskih ušteda i smanjenja ljudskih patnji. Dvije su glavne strategije za prevenciju MU: a) « ; ; masovni prilaz» ; ; (mass approach) naglašava promjenu načina života kako bi se postiglo umjereno sniženje razine čimbenika rizika kod svih pojedinaca u populaciji. Primjer uključuje odgovarajuću dijetu za smanjenje visokog tlaka, kolesterola i razine masti u hrani, ograničenje potrošnje teških alkoholnih pića, prestanak pušenja, te promoviranje zdravog načina života u ciljnoj populaciji. Ovi napretci se postižu široko zasnovanim mjerama u zajednici, po uzoru na finsko iskustvo, uz prateće zakonodavne i ekonomske mjere ; b) "prilaz bolesnicima visokog rizika" identificira osobe s visokim razinama čimbenika rizika u zajednici. U načelu je ovdje potrebno specifično individualno liječenje za značajnije sniženje postojećih čimbenika rizika u ugroženog bolesnika. Oba prilaza, "masovni" i "visokog rizika", komplementarni su u uspješnoj prevenciji MU. Zaključci: 1. ZIG naglašava potrebu stalnih neuroepidemioloških studija na regionalnoj i lokalnoj razini u cilju boljeg razumijevanja i pronalaženja prisutnih i lokalno dominantnih rizičnih i etioloških čimbenika CVB koji određuju genezu i razvoj specifičnih oblika CVB u istraživanoj populaciji. To će omogućiti bolje razumijevanje postojećih velikih razlika u endogenim, ali još više u egzogenim čimbenicima rizika ; 2. Suradnja na nacionalnoj i međunarodnoj razini može osigurati pronalaženje najbolje moguće i najracionalnije, lokalno koristive stragegije u prevenciji i ranom otkrivanju CVB prema opisanom neuroepidemiološkom načelu koje daje najbolje rezultate u odnosu cijene i korisnosti, a na temeljima našeg razumijevanja različnosti metodologija koje rabimo u "masovnom" i prilazu "visokog rizika". 3. Predlaže se uporaba relativno jefitnih metoda za potrebe primarnog individualnog "probiranjaa" (screening): kliničke neurofiziološke (EEG i druge), biokemijske i neurosonografske metode temeljene na kliničkim i neuroepidemiološkim podatcima ; 4. Predlaže se primjena specifičnih preventivnih i terapijskih metoda u našoj težnji odlaganja CVB i MU za kasnije razdoblje čovjekova života, kad je i koliko je to moguće u određenoj zajednici ; 5. Također se preporuča uporaba modernih, znanstveno potpuno utemeljenih metoda liječenja "hiperakutnog MU", na temelju razumijevanja patofiziologije ove cerebrovaskularne katastrofe, primjenjujući najbolje lokalno primjenjivo liječenje uz uporabu tzv. "terapijskog prozora" 6. Organizirati najbolju lokalno primjenjivu strategiju u primarnoj i sekundarnoj prevenciji, ranoj dijagnozi, najboljem mogućem liječenju, te u rehabilitaciji, neurološkoj restituciji i resocijalizaciji bolesnika nakon doživljenog MU.

organizacija; cerebrovaskularne bolesti

nije evidentirano