hrvatski

Djelotvornost strojne sječe i izradbe drva u sastojinama tvrdih i mekih listača

Mehanizirana sječa i izradba drva bjelogoričnih sastojina, pokusno je, po prvi puta u Hrvatskoj, provedena harvesterom Timberjack 1270B. Istraživanja su provedena pri čistoj sječi 23-godišnje kulture bijele vrbe i u 80-godišnjoj prirodnoj prorednoj sastojini hrasta kitnjaka, obične bukve i običnoga graba. Proizvodnost je harvestera istražena metodama studija rada i vremena, gdje su utrošci vremena radnih sastavnica spajani s dimenzijama posječenih stabala odnosno izrađenih sortimenata. Rezultati istraživanja rada harvestera prikazani su kroz: strukturu utrošenih vremena rada, dodatno vrijeme, analizu utrošaka vremena rada ovisno o prsnom promjeru posječenih stabala, analizu izrađenih sortimenata, proizvodnost, normu vremena i jedinične troškove ovisno o prsnom promjeru posječenih stabala. Analizom ostvarenih rezultata i tržišnih cijena cijene i izradbe drva motornom pilom preporučena su područja primjene strojne sječe i izradbe drva u sastojinama mekih i tvrdih listača. Usporedba strukture sortimenata drva mekih listača, dala je začuđujući podatak, da harvester izrađuje značajno veći udio tehničke oblovine u odnosu na ručno-strojni rad motornom pilom (problem u sustavu nadzora ili nagrađivanja radnika-sjekača). Kod prorede prirodnih sastojina tvrdih listača uspoređena je struktura sortimenata po vrstama drva više posječenih odsjeka iste starosti ovisno da li je za sječu i izradbu uporabljen harvester ili motorna pila. Dobiveni rezultati nisu pokazali značajne razlike u sortimentnoj strukturi izrađenoga drva ovisno o primjenjenom sredstvu rada, iz razloga što debela stabla koja imaju dimenzijske uvjete za izradu najvrednijih sortimenata harvester samostalno nije mogao oboriti, niti istrupiti prve sortimente debla. U takvim slučajevima, vozač harvestera zajednički je sudjelovao u sječi i izradbi stabala s pomoćnim radnikom - sjekačem. Posljedice pri strojnoj sječi i izradbi drva harvesterom praćene su samo u prirodnoj prorednoj sastojini, a razlučene su na oštećenja sastojine i oštećenje šumskoga tla prolaskom harvestera. Utvrđeno oštećivanje sastojine pri strojnoj sječi i izradbi drva harvesterom iskazano udjelom oštećenih stabala u odnosu na preostala stabla nakon sječe iznosi 6, 4 %, što je manje od oštećenja pri sječi i izradbi motornom pilom (8, 2.%). Posebno su zanimljive analize strukturnih obilježja nastalih oštećenja, načinjene sa svrhom ispitivanja mogućnosti smanjivanja stupnja odnosno uklanjanja uzroka oštećenja. Oštećenja tla kretanjem harvestera istražena su analizom fizičko-mehaničkih značajki tla u tragu i izvan traga vozila. Analiza nisu utvrdile značajne razlike ni kod jedne od praćenih značajki tla. Zbog tehničkih rješenja, visoke proizvodnosti i bolje prilagodljivosti ekološkim, ergonomskim, ekonomskim, energijskim i estetskim zahtjevima okolišno prihvatljivog i potrajnog gospodarenja šumama, harvesteri i forvarderi čine vrhunsku tehnologiju pridobivanja drva koja se u šumarstvu nekih zemalja koristi već tridesetak godina. Uži raspon područja primjene strojne sječe i izradbe drva kod prirodnih prorednih sastojina tvrdih listača utjecan je nižom proizvodnošću harvestera, visokim troškovima strojnoga rada, ali i niskim tržišnim cijenama sječe i izradbe drva prorednih sastojina (da li će u budućnosti biti na raspolaganju dovoljno radne snage za izvršavanje usluga u šumarstvu?). Ukoliko bi se u obzir uzele ekološke, ergonomske i estetske značajke rada harvestera te dodatni troškovi mjerenja drva i svi drugi naknadni troškovi klasične tehnologije (mogućnosti korištenja računala, GIS-a i bezžične razmjene podataka koje u sustavu strojno-ručnog pridobivanja drva ne postoje), troškovni odnosi bi se pomaknuli u korist mehanizirane sječe i izradbe drva.

strojna sječa; bjelogorične sastojine; harvester

nije evidentirano