hrvatski

Poetika Mare Švel-Gamiršek

U povijesti hrvatske književnosti Mara Švel-Gamiršek je svojevrstan fenomen: istodobno je ušla u obzor književne kritike i književne povijesti, što je veoma rijedak slučaj. Već po objavljivanju prvih dviju zbirki pripovijedaka Šuma i Šokci i Portreti nepoznatih žena, te romana Hrast našla je svoje mjesto, makar i na posljednjoj stranici, cjelovite Povijesti hrvatske književnosti od početaka do danas. Potom je dugo vremena bila zanemarena od književnih povjesničara, a književni kritičari su je uglavnom promatrali kroz prizmu prvih triju uspješnica, a vrlo su rijetko spominjali njezina kasnija djela. To je jedan od razloga zbog kojeg je autorica današnjim čitateljima uglavnom poznata kao &#8220 ; ; šokačka pripovjedačica&#8221 ; ; , a drugi se krije u činjenici da je velik dio njezina opusa do našeg istraživanja bio potpuno nepoznat široj čitateljskoj javnosti. Stoga smo svoju analizu autoričina književnog pisma zasnovali na opusu u cijelosti, prikazujući tekst po tekst, nastojeći pokazati da Maru Švel-Gamiršek ne smijemo doživljavati samo kao ruralnu, &#8220 ; ; šokačku&#8221 ; ; književnicu. Našu su tezu kvalitativno podržali novootkriveni prozni tekstovi gradske i religiozne tematike, a autoričini dramski tekstovi i pjesništvo, slabih umjetničkih dosega, dokazali su barem njezin širok književni interes. Povijest hrvatske književnosti literarno najvrednijim segmentom opusa Mare Švel-Gamiršek drži njezinu prozu, ne samo šokačke problematike. Suvremeni čitatelj ne smije zanemariti autoričine religiozne pripovijetke, od kojih neke dosežu razinu &#8220 ; ; šokačkog ciklusa&#8221 ; ; , potom nekoliko odličnih priča za djecu, a ni izgubljene gradske priče čiju je visoku umjetničku vrijednost posvjedočio jedini svjedok, Ivo Balentović. U nama dostupnim djelima autorica specifičnom metodom &#8220 ; ; ovjerava&#8221 ; ; lica i događaje iz svoje osobne povijesti, uglavnom tematizira ženske sudbine te slavonske i religiozne teme, a koristi mnoštvo suvremenih pripovjednih postupaka zbog čega zaslužuje posebno mjesto u kontekstu hrvatske književnosti.

Monografski pristup; opus; proza; književnokritička revalorizacija; književnopovijesna kontekstualizacija; općepovijesna kontekstualizacija

nije evidentirano