hrvatski

Procjena učinaka aerosola papira za recikliranje u uvjetima profesionalne i eksperimentalne izloženosti

Istraženi su i opisani podaci o utjecaju procesa proizvodnje papira na zdravlje 101 radnika, muškarca. Podaci o kroničnim respiracijskim simptomima i bolestima ispitivani su upitnikom Britanskog savjeta za medicinska istraživanja s dodatnim pitanjima o profesionalnoj astmi. Uzimani su podaci o akutnim simptomima koji se razvijaju tijekom radne smjene. Ventilacijski kapacitet mjeren je registriranjem krivulje maksimalni ekspiracijski protok &#8211 ; ; volumen (MEFV) na kojoj su očitavani forsirani vitalni kapacitet (FVC), forsirani ekspiracijski volumen u prvoj sekundi (FEV1) te maksimalni respiracijski protoci pri 50% i zadnjih 25% vitalnog kapaciteta (FEF50 i FEF25). Imunološko ispitivanje obavljeno je kožnim prick testom vodenim ekstraktima prašine papira sakupljene u procesu proizvodnje te određivanjem razine ukupnog IgE. Eksperimentalno istraživanje načinjeno je na glatkoj muskulaturi traheje zamorčadi upotrebljavajući iste ekstrakte iste prašine papira kao za kožno testiranje. U radnika zaposlenih na preradi papira zabilježena je visoka učestalost svih ispitivanih kroničnih respiracijskih simptoma. U pušača su najčešći kronični kašalj (51, 9%), kronični iskašljaj (51, 9%) i kronični bronhitis (51, 9%), dok su u nepušača sinusitis (29, 8%) i katar nosa (27, 7%), simptomi gornjeg respiracijskog sustava. Rezultati regresijske analize, kojom se istraživao relativni odnos učestalosti za svaki respiracijski simptom prema dobi, duljini zaposlenja i navici pušenja, značajan utjecaj pokazali su duljina zaposlenja i dob na pojavu kroničnog kašlja, kroničnog iskašljaja i kroničnog bronhitisa. Zabilježena je i visoka učestalost akutnih simptoma koji su se razvili za vrijeme radne smjene. Značajne su redukcije ventilacijske funkcije pluća i u pušača i u nepušača, osobito kroz male dišne putove (FEF50 i FEF25). Multiplom regresijskom analizom s duljinom izloženosti i navikom pušenja kao prediktorima, duljina izloženosti se pokazala kao visoko značajan prediktor za FEV1, FEF50 i FEF25. Pušenje je bilo slabo značajno samo za FEF25. Budući da je najviša učestalost pozitivnih kožnih testova u izloženoj i kontrolnoj skupini nađena za Dermatophagoides pteronissinus, procjenu profesionalnog značenja senzibilizacije na ginje treba provoditi individualno usporedbom profesionalne i neprofesionalne izloženosti. Na alergen papira reagiralo je pozitivnim kožnim testom 15, 8% izloženih radnika (8, 9% na suhi papir i 6, 9% na vlažni papir) i niti jedan radnik kontrolne skupine. Kožni test je u ovom istraživanju relativno dobar pokazatelj imunoloških poremećaja: od radnika zaposlenih na poslovima recikliranja papira s pozitivnim kožnim testom na jedan od alergena papira 62, 5% je imalo i povišene vrijednosti IgE, a samo 13, 0% izložena radnika s negativnim kožnim testom su imala povišene vrijednosti IgE (p<0, 01). Eksperimentalno ispitivanje upućuje na kompleksni učinak nadražljivaca dišnih putova s medijatorima koji se u takvim uvjetima oslobađaju u tkivu traheje. Najveći zaštitni učinak protiv konstrikcije dišnih putova dobiven je nakon primjene muskarinskih blokirajućih agensa (atropina) što ukazuje na ulogu kolinergičkog živčanog sustava u izloženosti nadražljivcima. Na osnovi ovih podataka možemo pretpostaviti da klinički učinci prašine papira u radnika na recikliranju papira mogu biti uzrokovani djelomično neimunološkom (ne &#8211 ; ; IgE) mehanizmom, jer testirani zamorci nisu bili senzibilizirani na ekstrakt papira. Rezultati ovog istraživanja pokazuju da se u radnika zaposlenih u procesu recikliranja papira mogu razviti profesionalna oštećenja respiracijskog sustava I imunološke promjene. U cilju primarne prevencije oštećenja respiracijskog sustava radnika zaposlenih na recikliranju papira potrebno je sniziti koncentraciju prašine na radnim mjestima i provesti kampanju protiv pušenja. U cilju medicinskog nadzora potrebno je provoditi redovite zdravstvene preglede koji uključuju prethodne preglede prije zaposlenja te periodičke preglede koji obvezno trebaju sadržavati testiranje plućne funkcije i imunološko ispitivanje. Ovaj nadzor ima za cilj sprječavanje razvoja oštećenja respiracijskog sustava i nastanka imunoloških promjena.

-

nije evidentirano