hrvatski

Antiretrovirusno liječenje

Mnoga pitanja povezana s vrlo djelotvornim antiretrovirusnim liječenjem (engl. HAART) još nisu razjašnjena. Jedno od tih pitanja je kada i s kojim lijekovima započeti liječenje. Nema kontroliranih kliničkih ispitivanja o tomu kada je najbolje započeti liječenje, odgovor na to pitanje danas nalazimo u opservacijskim i retrospektivnim istraživanja. Smatra se da je dobro započeti liječenje prije nego su limfociti CD4+ niži od 200/mikroL, ali ako su veći od 350/microL tada se liječenje ne preporučuje. Danas mnoga klinička istraživanja nastoje odgovoriti na pitanje koja je kombinacija najbolja za početno liječenje. Dosadašnja istraživanja pokazuju da su kombinacije s efavirenzom i lopinavirom/rit vrlo učinkovite u početnom liječenju. Drugo važno pitanje je kada, u slučaju nepotpune supresije HIV-a, promijeniti HAART. Ako se radi o prvom ili drugom režimu najbolje je, da bi se spriječila akumulacija mutacija povezanih s rezistencijom na lijekove, što prije promijeniti antiretrovirusne lijekove. Međutim u bolesnika koji su prethodno uzimali niz lijekova, a tada je broj preostalih mogućih kombinacija mali, optimalna strategija nastavka liječenja nije jasna. Može se pokušati s agresivnim liječenjem s nizom antiretrovirusnih lijekova (tzv. mega HAART), može se privremeno učiniti prekid liječenja i treće može se nastaviti s postojećom neuspješnom kombinacijom. U Klinici za infektivne bolesti se u razdoblju 1986-2002 liječilo HAART-om 179 djece i odraslih. Od 36 bolesnika koji se sada liječe već duže od 4 godine, HAART je virološki uspješan (<400 kopija HIV1 RNA u ml plazme) u 80%.

antiretrovirusno liječenje; HIV; Hrvatska

nije evidentirano