crta
Hrvatska znanstvena Sekcija img
bibliografija
3 gif
 Naslovna
 O projektu
 FAQ
 Kontakt
4 gif
Pregledavanje radova
Jednostavno pretraživanje
Napredno pretraživanje
Skupni podaci
Upis novih radova
Upute
Ispravci prijavljenih radova
Ostale bibliografije
Slični projekti
 Bibliografske baze podataka

Pregled bibliografske jedinice broj: 126486

Zbornik radova

Autori: Marjanić, Suzana
Naslov: Književni svjetovi s etnološkom/ekološkom nišom
( Literary Worlds with Ethnological/Ecological Niche )
Izvornik: Knjiga sažetaka. Treći slavistički kongres, Zadar, 15.-19. listopada 2002. / Milanja, Cvjetko (ur.). - Zagreb-Zadar : Slavistički komitet Hrvatskoga filološkog društva , 2002. 138-140.
Dio CC časopisa: NE
Skup: Treći slavistički kongres
Mjesto i datum: Zadar, Hrvatska, 15.-19. 10. 2002.
Ključne riječi: književna ekologija; etnologija; ekologija
( literary ecology; ethnology; ecology )
Sažetak:
Tekst, određenije prilog, prati (moguć) dodir između etnologije i ekologije u književnim svjetovima, pri čemu je sintagmom etno/eko književnost moguće razumijevati književna djela koja su inducirana etnološkim/folklorističkim i ekološkim (znanstvenim) djelima ili njihovim sferama. Time je umjesto "svete" trijade književnost - povijest - politika (politička kriza) postavljena niša književnost - etnologija - (dubinska) ekologija (ekološka kriza, ili kao što detektira lord Ashby - klimakterij) koja svoju etiku proširuje prema biofilijskom okrilju i književnoj ekologiji (Joseph W. Meeker). Primjerice, Kneja: 12 bajkovitih priča (1999.) Lidije Bajuk Pecotić, kojima je izvor u autoričinoj zbirci Z mojga srca ružica (1995.), očituje se (i) kao bajkoviti roman koji prati hod kroz godinu mitskoga ženskoga lika Janice i mitskoga muškoga lika zelenoga Jurja koji slovi kao božanstvo vegetacije i kao bajkoviti roman koji nastaje kao literarizacija etnološko-filološkoga djela Hod kroz godinu: mitska pozadina hrvatskih narodnih običaja i vjerovanja (1998.) Vitomira Belaja. I dok je Ivana Brlić-Mažuranić - a što je istražila Maja Bošković-Stulli - u svojim Pričama iz davnine (1916.) polazila od naše i ruske (općenito slavenske) usmene književnosti, mitologije i narodnih vjerovanja, čitajući Afanasjevljevo djelo Poetski pogledi Slavena na prirodu (I. 1865., II. 1868., III. 1869.) i vjerojatno Nodilovu studiju Stara vjera Srba i Hrvata (1885.-1890.), Kneja se zaustavlja na imaginarnim svjetovima međimurskoga "otoka", pri čemu, primjerice, od Nodilove studije uveliko polazi u Tumaču važnijih pojmova. U slučaju Fantastičnoga bestijarija Hrvatske 2 (2000.) autorskoga dvojca dr. Hansa Christiana Zabludovskog i njegova promotora Željka Zorice, od kojih je prvi imaginarni alter ego, riječ je o varljivoj enciklopediji (enciklopedijska shema) koja promoviranjem paralelnih svjetova uspostavlja relacije između pojedinih građevina Hrvatske i imaginarnoga bestijarija. Pritom kao ideosfera upisuje se ekologija koja stranice Fantastičnoga bestijarija Hrvatske 2 otvara kao ekološki imaginarij i ekološku bajku, jer riječ je o pokušaju prepoznavanja Velike ljudske zablude i povratka u sklad s Prirodom ; ili kao što upućuje Glen A. Love - književnost orijentirana Prirodi otvara vrata (percepcije) od ego-svijesti prema eko-svijesti.
Vrsta sudjelovanja: Pozvano
Vrsta prezentacije u zborniku: Sažetak
Vrsta recenzije: Domaća recenzija
Projekt / tema: 0189002
Izvorni jezik: HRV-ENG
Kategorija: Znanstveni
Znanstvena područja:
Etnologija i antropologija
Tiskani medij: da



  Verzija za printanje   za tiskati


upomoc
foot_4