hrvatski

Prava građana i moderne institucije : europska i hrvatska pravna tradicija

Monografija predstavlja proširenu sintezu dosadašnjeg autorovog bavljenja područjem označenim u naslovu u kojoj je on obradio svoje dosadašnje spoznaje i uključio rezultate novih istraživanja. Monografija ima pet poglavlja:I. Uvod ; II. Formiranje modernih pravnih institucija u Europi ; III. Pravna država, vladavina prav i neovisno sudstvo ; IV. Slobode i prava građana ; V. Modernizacija hrvatskog pravnog sustava i europsko okružje-modelske odrednice iz 19. stoljeća. Autor je kao osnovni interes odredio rekonstrukciju i raščlambu procesa koji su se odvijali u formativnom razdoblju izgradnje modernih pravnih sustava u tzv. dugom devetnaestom stoljeću 1780-1914/1918. Među ključnim institucijama u tom razvoju bili su prava građana i instrumenti njihove zaštite. Učinci promjena iz tog razdoblja se putem tzv. procesa dugog trajanja protežu do danas značajno utječući na suvremene pravne sustave i institucije. Stoga kao svoj osnovni cilj autor određuje doprinos boljem razumijevanju općih obilježja razvoja sloboda i prava pojedinaca te ukazivanje na dublje i potencijalno trajne odrednice hrvatskog pravnog sustava u njegovu formativnom razdoblju sa svrhom da se olakša razumijevanje i orijentacija u suvremenosti. U poglavlju II. autor je postavio metodološki okvir zasnovan na odnosu "središte-periferija" koji omogućuje viđenje razvoja institucija u Europi kao usporedljive cjeline. Autor utvrđuje da razvoj javnopravnih institucija u europskim zemljama u "dugom" devetnaestom stoljeću ukazuje na postojanje zapadnoeuropske "jezgre" iz koje preuzimaju vrijednosti, ideje, norme i institucije u ostale zemlje u kojima se razvoj odvija na sjecištu autohtonog razvoja i izvanjskog utjecaja. Slabije razvijene zemlje periferije u toj su orijentaciji prema razvijenima motivirane uvjerenjem o mogućnosti ubrzanog ponavljanja njihovog razvoja manipulacijom institucijama na osnovu znanja te uključivanja u krug razvijenih zemalja. Utoliko i preizimanje institucija razvijenih zemalja u nerazvijenim zemljama periferije predstavlja odgovor na izazov jezgre. Iz tog je motrišta autor prikazao opća obilježja izgradnje modernih institucija u Europi kao djelomično uvjetovanih utjecajem vrijednosti i institucionalnih modela iz zemalja zapadnoeuropske jezgre te skicirao prstenaste krugove zemalja u kojima su se realizirali ti utjecaji. Zatim je izložio institucionalni razvoj najvažnijih zemalja jezgre (Engleska, Francuska te Njemačka). U poglavlju III. autor je izložio pojmove pravne države (Rechtstaat) i vladavine prava (rule of law) i povijesne odrednice njihova nastanka kao okvire izgradnje modernih pravnih sustava u europskim zemljama. U tom je sklopu razmotrio i pitanje neovisnosti sudstva kao značajan sadržaj tih koncepata i modernih pravnih sustava te prikazao razvoj modernog sudstva europskim zemljama i Hrvatskoj. U poglavlju IV. (koje zauzima skoro 2/3 teksta) autor je u pojedinim poglavljima prikazao pojedine slobode i prava građana značajne za hrvatski pravni sustav: pravo državljanstva i pravo zavičajnosti ; pravo glasa ; pravo na javno okupljanje, pravo udruživanja i pravo peticije ; slobodu tiska i s njome međuuvjetovanu porotnu sudbenost te jednakopravnost vjera. U njihovj je raščlambi autor najprije ukazao na pojmovne odrednice i značaj pojedinih sloboda i prava, potom je prikazao razvoj uređenja u europskim zakonodavstvima-pri čemu je najveću pažnju praidao austrijskom zakonodavstvu iz kojeg suu pravilu dolazili neposredni utjecaji na hrvatsko zakonodavstvo-a zatim je u poredbenom ključu prikazao razvoj u hrvatskom zakonodavstvu. U poglavlju V. autor je sažeto opisao razdoblja razvoja hrvatskog pravnosg sustava, a izdvojio je i opširnije raščlanio reformsko razdoblje 1873-1880. kao svojevrsni weberowski idealtip karakterističan za hrvatski položaj u odnosu na europsko okružje u procesu modernizacije u 19. stoljeću, ali zanimljiv i za razumijevanje hrvatskog položaja koncem 20. i početkom 21. stoljeća.

prava građana; vladavina prava; pravna država; ustavnost; neovisnost sudstva; pravo na javno okupljanje; pravo peticije; sloboda tiska; porotna sudbenost; vjerska jednakostnost; izborno pravo; središte i periferija

nije evidentirano