hrvatski

Koliko se doživljaj etiketiranosti ultrasa poklapa s iskazanom distancom opće populacije mladih i odraslih građana prema pripadnicima navijačkih skupina u Hrvatskoj

Identitet i aktivnosti pripadnika ultras supkulture u interakciji s okolinom snažno utječu na njihov status u društvu. Ultrasi u Hrvatskoj kontinuirano nailaze na etikete i predrasude. U sociološkim istraživanjima im se do 2010-ih najčešće pristupalo kao devijantnima. Posljednjih godina im se znanstvenim istraživanjima zbog njihove borbe protiv komodifikacije i kriminala u modernom nogometu pristupa i kao društvenim aktivistima. Socijalna distanca je mjera bliskosti ili udaljenosti pojedinca ili skupine u odnosu na neku socijalnu ili etničku skupinu. U ovom izlaganju koristit ćemo podatke prikupljene u Hrvatskoj u okviru H2020 projekta PROMISE (‘Promoting youth involvement and social engagement’) za provjeru dva istraživačka cilja: 1) utvrđivanje socijalne distance građana prema pripadnicima navijačkih skupina i 2) utvrđivanje samoprocjene etiketiranosti ultrasa. U anketi realiziranoj 2018., na online reprezentativnim uzorcima mladih od 15 do 29 godina (N=600) i građana starijih od 30 godina (N=600), pri mjerenju socijalne distance sudionici su trebali označiti koliko bi pripadnike navijačkih skupina željeli ili ne bi željeli imati za susjede. U okviru etnografskog istraživanja ultras grupe White Stones Varaždin provedeni su 2017. dubinski intervjui (N=25). Iz provedenih intervjua, kao i dnevničkih zapisa, koristit ćemo podatke koji ukazuju na specifičnu perspektivu i percepciju etiketiranosti sudionika u njihovoj svakodnevici. Rezultati analize kvantitativnih i kvalitativnih podataka ukazuju na odnos između naglašene socijalne distance opće populacije ponajprije odraslih prema navijačkim skupinama i osjećaja etiketiranosti i stigmatizacije ultrasa u lokalnoj zajednici.

ultras ; supkultura ; socijalna distanca ; etiketiranje ; Hrvatska

nije evidentirano