hrvatski

Željeznička pruga i kolodvori u regulacijskim osnovama grada Zagreba

Izgradnja željeznice i njezin razvoj značili su prekretnicu u razvoju grada Zagreba. Željeznički promet bio je bitan preduvjet za početak razvoja snažnije gospodarske osnove grada, poglavito njegove industrije. Dolazak željeznice omogućio je čvršće povezivanje grada i njegove okolice i time znatno proširio gravitacijsko područje grada osiguravši mu na taj način tržište, ali i izvor radne snage. O utjecaju željeznice na razvoj zagrebačke industrije najbolje govori činjenica da su prva dva veća industrijska poduzeća - Paromlin i Tvornica likera Pokorny - bili otvoreni upravo u godini dolaska željeznice. No, pruga nije samo označila prekretnicu u gospodarskom razvoju grada. Željeznica i njezini ključni objekti, kolodvori, postaju dominantan čimbenik budućega urbanističkog razvoja Zagreba. I prije nego što je pruga na području grada bila sagrađena, počele su burne rasprave o tome gdje će pruga i kolodvor biti smješteni te kako će oni utjecati na budući razvoj grada. Što se tiče smještaja kolodvora, od samoga početka postojala je svijest o tome da će zbog važnosti prometa kolodvor prije svega biti osnovni privlačni čimbenik lokacije industrijskih i vojnih objekata. U skladu s time uglavnom je postojalo suglasje o tome da kolodvor ne može biti u samome gradskom središtu, nego u njegovu rubnom dijelu. Istodobno o položaju pruge na području grada napisane su cijele rasprave s najrazličitijim prijedlozima i mišljenjima. I prije no što je pruga sagrađena, grad je bio podijeljen na Zagreb južno i na Zagreb sjeverno od pruge. Stajališta o tome kuda pruga treba proći i kako će ona utjecati na dio grada "južno od pruge" nikada nisu usklađena. Odmah nakon izgradnje pruge kroz grad, pojavili su se mnogobrojni prijedlozi o njezinu premještanju, koji ne jenjavaju do današnjih dana.

Zagreb; željeznica; pruga; kolodvori; regulacijske osnove; kartografski izvori

nije evidentirano