hrvatski

Imaginativna geografija u hrvatskim ergonimima

U članku se analiziraju geografski nazivi prisutni u ergonimima – nazivima poslovnih zajednica, poduzeća, firmi, udruženja u drugih organizacija. Ergonimi su jedna od komponenti neformalne geografije. Oni su rezultat subjektivnih geografskih percepcija tipičnih za sredine u kojima se pojavljuju. Vlasnici poduzeća ili drugi davatelji imena obično biraju ime s kojim se njihovi klijenti mogu poistovjetiti, odnosno imena koja kod klijenata mogu izazvati pozitivne emocije. Kada se u ergonime uključuju lokalni ili regionalni nazivi, to je obično znak samoidentifikacije lokalne zajednice sa područjem koje spomenuti naziv označava. Stoga se u regionalnim ergonimima izražava regionalni identitet. Hrvatski ergonimi koji uključuju regionalne nazive pokazuju visok stupanj izraženosti regionalne samoidentifikacijeu Hrvatskoj. Najveći areal distribucije ima ergonim Slavonija, koji dominira u Istočnoj Hrvatskoj. Ni u jednome drugoj makroregiji Hrvatske ne zapažamo toliki stupanj dominacije jednoga samoidentifikacijskoga koda. U Središnjoj Hrvatskoj supostoji niz dosta ravnopravnih ergonima, među kojima ni jedan ne dominira. Ipak, brojčano su najizraženiji identifikacijski kodovi Međimurje i Zagorje. Ergonimsko polje Gorske Hrvatske sastoji se od kompaktnoga područja Gorskoga kotara, manje kompaktnoga područja Like, unutar kojega je jasno vidljivo nepoklapanje današnjega pojma Lika s povijesnim, te Ogulinsko-plaščanskog područja bez izraženoga (barem ne u ergonimima) samoidentigikacijskoga koda. U Sjevernom hrvatskom primorju brojčano dominira naziv Istra, koji vrlo kompaktno pokriva područje istarskoga poluotoka. Ergonim Istra općenito je najbrojniji ergonim u cijeloj Hrvtaskoj, što u kombinaciji s kompaktnošću njegove distribucije upućuje na zaključak da je istarski identitet, sudeći po ergonimima, najjače izražen regionalni identitet u Hrvatskoj. Areal distribucije ostalih samooznaka, uključujući i najfrekventniju - Kvarner-, nejasno je izražen. Naime, na istim lokacijama istovremeno se često koriste različiti ergonimi: Liburnija, Kvarner, Primorje. U Južnome hrvatskom primorju najznačajniji ergonim, Dalmacija, prisutan je u samo 25% općina ovoga područja. Pojasna razdioba na otoke, obalu i Zagoru dolazi do izražaja i u ergonimima. S nazivom Dalmacija najviše se identificira pretežno obalni dio, dok se na otocima npr. preferiraju regionalno neutralniji nazivi Adriatic/Adria/Jadran. Hrvatski ergonimi jasno pokazuju povezanost vlastitog prostornog identiteta s povijesnim kontinuitetom pa se vrlo rado koriste stari nazivi, ponekad i cjelina koje više ne postoje. Tako se pojavljuju ergonimi Liburnija, Vinodol, Imota, Imotska krajina, Sinjska krajina, pa i ergonimi Neretva, Biokovo, Gacka, Krbava, koji prije označavaju stare nazive određenih područja nego nazive rijeka, polja ili planina. Na primjeru Velebita u ergonimima možemo zapaziti i fenomen pretvaranja imena u mit, razvoj aksiološkoga statusa planine koju simbolizacija pretvara u nešto znatno više od prirodnoga faktora. U ergonimima djelomično možemo prepoznati i pravce migracijskih tokova. Migracije praćene emotivnim vezama s napuštenim područjem rezultiraju reprodukcijom imena napuštenog zavičaja u drugim dijelovima Hrvatske. Tako se polovica (odnosno i više od polovice) ergonima Lika i Imota pojavljuje izvan tih depopulacijskih krajeva. Dalmacija, koja isto unutar sebe ima velike depopulacijske areale, jest ergonim koji se najčešće pojavljuje kao dominantan naziv izvan svoje regije. U ergonimima vrlo je jasno izražena europska orijentacija Hrvatske i distanciranje od područja Balkana. S obzirom na to da samo &laquo ; ; ; privlačna mjesta&raquo ; ; ; mogu reklamno eksploatirati, na osnovi ergonima možemo dobiti jasnu predodžbu o tome koje se dijelovi svijeta danas u Hrvatskoj smatraju najprivlačnijima. Ergonimi pokazuju da je imaginativna karta svijeta mješavina lokacija iz turističkih reklama i filmova. U njoj se nedvojbeno prepoznaje utjecaj globalne kulture. Geografija, dakle, sudjeluje u procesu samoidentifikacije, a u prostoru se očituju znakovi identiteta. Identitet, regionalna pripadnost, imaginativna slika svijeta - ugrađuju se u cimere i tako se svakodnevno reproduciraju u kulturnim pejzažima.

neformalna geografija; ergonimi; regije; identitet; imaginativna karta svijeta

nije evidentirano