hrvatski

Predmetno pretraživanje u knjižničnim katalozima s web-sučeljem

Polazišta su ovome radu dosadašnja istraživanja, problemi i spoznaje koje upućuju na to da se korisnici knjižničnih kataloga najčešće oslanjaju na predmetna pretraživanja, odnosno ključne riječi, pojmove iz predmetnih sustava i tezaurusa, a da su takva pretraživanja, sa stajališta zadovoljstva korisnika dobivenim rezultatima, nedovoljno uspješna. Iako svojstva WebPAC-a (Web-based Online Public Access Catalogs &#8211 ; knjižnični katalozi s web-sučeljem), koji pripadaju tzv. trećoj generaciji online knjižničnih kataloga, obuhvaćaju velike mogućnosti pretraživanja, te su mogućnosti danas uglavnom neiskorištene pa se korisnici i nadalje, unatoč stalnom unaprjeđivanju sustava za predmetno pretraživanje, susreću s mnogim problemima, kao što su problemi vezani uz vještinu prevođenja zahtjeva odnosno misaonih koncepata pojedinca na jezik kataloga, sustave upućivanja koji se za njih priređuju i sl. Predmetni pristup u online knjižničnim katalozima može se osigurati putem različitih pristupnica. U tu svrhu rabe se tzv. prirodni i umjetni jezici za označivanje, a svaki među njima ima određene prednosti i nedostatke. Označivanje prirodnim jezikom obavlja se računalom, tako da se iz određenih polja bibliografskog zapisa automatski preuzimaju sve riječi. Kontrolirani jezici za označivanje indeksni su jezici u kojima odabir i pridruživanje pojmova dokumentima nadzire čovjek. To mogu biti klasifikacijski sustavi, tezaurusi, popisi predmetnih odrednica i drugi predmetni sustavi. Tijekom 1970-ih godina opće je prihvaćeno mišljenje da se najbolje pretraživanje postiže usporednim korištenjem jezika za označivanje. Osim jezika za pretraživanje, potrebno je poznavati ponašanje korisnika pri pretraživanju, a pri oblikovanju sučelja za pretraživanje uzeti u obzir znanje i vještine korisnika, osigurati upute, pomoć i povratnu informaciju na svakom koraku tijekom pretraživanja. Cilj istraživanja bio je utvrditi raznolikost i kvalitetu predmetnog pristupa informacijama u WebPAC-ima britanskih sveučilišnih knjižnica, od mogućnosti pretraživanja po riječima, odnosno oznakama, prirodnog i kontroliranog jezika, mogućnosti prebiranja (browsing) do oblikovanja jednostavnih i složenih upita kako bi se zaključilo o dosadašnjim postignućima, ponuđenim modelima i korištenim metodama, te provela usporedna analiza na WebPAC-ima hrvatskih sveučilišnih knjižnica.

britanske sveučilišne knjižnice; hrvatske sveučilišne knjižnice; korisničko sučelje; online knjižnični katalozi; ponašanje korisnika pri pretraživanju; predmetne pristupnice; predmetno pretraživanje; sustavi za označivanje i pretraživanje; WebPAC-i

nije evidentirano