Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi

Hrvatski psihosocijalni program: Petogodišnja iskustva u radu sa sudionicima i stradalnicima Domovinskog rata" (uredili Z. Knezović, B. Gogić i D. Kocijan-Hercigonja), MHBDR, Zagreb, 2001. (CROSBI ID 753859)

Druge vrste radova | ostali članci/prilozi

Raboteg-Šarić, Zora Hrvatski psihosocijalni program: Petogodišnja iskustva u radu sa sudionicima i stradalnicima Domovinskog rata" (uredili Z. Knezović, B. Gogić i D. Kocijan-Hercigonja), MHBDR, Zagreb, 2001. // Društvena istraživanja, 58-59, 2-3, 507-510.. 2002.

Podaci o odgovornosti

Raboteg-Šarić, Zora

hrvatski

Hrvatski psihosocijalni program: Petogodišnja iskustva u radu sa sudionicima i stradalnicima Domovinskog rata" (uredili Z. Knezović, B. Gogić i D. Kocijan-Hercigonja), MHBDR, Zagreb, 2001.

Knjiga 'Hrvatski psihosocijalni program' nastala je kao rezultat dugogodišnjeg rada i iskustva stručnjaka diljem Hrvatske u pružanju psihosocijalne pomoći ratnim stradalnicima. U prvom dijelu knjige ukratko se izlaže teorijska utemeljenost Hrvatskog psihosocijalnog programa (PSP), njegovi ciljevi i metode te razvoj programa u tri faze: ratnoj, poratnoj, i mirnodopskoj. Posebna je vrijednost ovog programa što se on velikim dijelom temelji na hrvatskom iskustvu psihosocijalne rehabilitacije u kriznim situacijama koje su razni stručnjaci stjecali pružajući nesebičnu pomoć ratnim stradalnicima od samog početka agresije na Republiku Hrvatsku. Program je, nakon što je započeo 1995. godine, ostao fleksibilan i u svoje izmjene ugradio iskustva u poratnoj i mirnodopskoj fazi. Drugo, najveće i najvažnije poglavlje govori o iskustvima iz primjene Nacionalnog psihosocijalnog programa. U svakoj županiji prikaz počinje kratkim uvodom u kojem je opisan razvojni put PSP programa. Nakon toga navode se metode pružanja psihosocijalne pomoći na terenu i okolnosti u kojima se rad odvijao, te podaci o korisnicima i broju intervencija po godinama. Više od 25 koautora ove knjige prikazuje svoja iskustva i situaciju s terena. Svaki dio prikaza rada po županijama sadrži također prikaz primjera iz prakse, tj. spektar tipičnih životnih priča stradalnika rata. Prikaz broja intervencija po godinama u raznim županijama pokazuje da je taj broj dosta visok i u 2000. godini, a u nekim sredinama i najviši. Jednim dijelom to se može objasniti boljom ekipiranošću timova, njihovim sustavnijim i kvalitetnijim radom, ali je sigurno da su potrebe za pružanjem psihosocijalne pomoći još dosta visoke. Niz okolnosti kao što su nezaposlenost, neriješen status, materijalni, stambeni i obiteljski problemi, izostanak socijalne potpore u okolini, izrazito nepovoljno utječu na procese psihosocijalne adaptacije na civilni život kod branitelja. Uzmemo li u obzir posljedice sekundarne traumatizacije, dugoročna i sustavna pomoć potrebna je tisućama ljudi. Na kraju knjige ukratko se iznose prvi podaci o uspješnosti PSP programa koji ukazuju na to da se uspjelo amortizirati trajnije i masovnije posljedice ratnog stresa. Knjiga pruža životni, sveobuhvatan prikaz sve složenosti tehnika pružanja psihosocijalne pomoći ratnim stradalnicima i njihovim obiteljima u okviru zajednice u kojoj žive. Ova knjiga govori o teškom ratnom i poslijeratnom razdoblju, ali ujedno i o razdoblju rada s puno entuzijazma, kreativnosti, suradnje, slobode i raznovrsnosti u djelovanju. Ona je dragocjena jer prikazuje specifično hrvatsko iskustvo te tako predstavlja vrijedan dokument jednog vremena.

psihosocijalni program; žrtve rata

nije evidentirano

engleski

Croatian psychosocial programme: Five-year experience of working with participants and victims of the Homeland war (edited by Z. Knezović, B. Gogić & D. Kocijan-Hercigonja), MHBDR, Zagreb, 2001.

nije evidentirano

psychosocial programme; war victims

nije evidentirano

Podaci o izdanju

Društvena istraživanja, 58-59, 2-3, 507-510.

2002.

nije evidentirano

objavljeno

Povezanost rada

Psihologija