hrvatski

Suvremena transformacija hrvatskog priobalnog prostora na primjeru Vodica

U drugoj polovici 20. stoljeća hrvatski priobalni prostor doživio je značajnu demografsku i prostornu transformaciju prvenstveno zahvaljujući izgradnji Jadranske magistrale koja je omogućila snažniji razvoj turizma. Naselja uz magistralu koja su prije njezine izgradnje bila usmjerena na razvoj primarnog sektora, tj. poljoprivrede i ribarstva, već 70-ih godina 20. stoljeća polako se transformiraju u turističke centre. Znatne promjene, osim u arhitektonskom i infrastrukturnom pogledu, uočene su i u pojedinim strukturama stanovništva. Budući da su Vodice danas jedan od najrazvijenijih turističkih centara Šibensko-kninske županije zbog čega se, između ostalog, i struktura zaposlenosti u posljednjih dvadesetak godina značajno izmjenila, izvrstan su primjer za praćenje i objašnjenje suvremenih procesa transformacije priobalnog hrvatskog prostora. Udio zaposlenih u primarnom sektoru u Vodicama je opao sa 34, 9 % 1971. na svega 5, 5 % 2001. godine. Sukladno tome snažno je prisutan proces tercijarizacije što se očituje u povećanju udjela zaposlenih u tercijarnom sektoru djelatnosti sa 53, 4 % 1971. na 73, 3 % 2001. godine, tj. za oko 20 %. Zbog razvoja turizma Vodice su se i u prostornom smislu izmjenile do te mjere da su arhitektonski elementi tipičnog dalmatinskog naselja (kamene kuće, dvori i sl.) danas ograničeni samo na užu, staru jezgru dok je ostatak naselja novije izgradnje koja se često ne uklapa u ovaj prostor.

Vodice; primarni sektor djelatnosti; turizam; transformacija prostora

nije evidentirano