hrvatski

Siromaštvo - zapostavljeni i nedovoljno istraženi socijalni problem

Siromaštvo je sve do početka devedesetih godina prošlog stoljeća bilo zanemareno kao društveni problem. Stoga je autor nastojao osvijetliti ovaj problem iz različitih aspekata i pristupa. Polazeći od kvantitativnog i kvalitativnog pristupa analizirani su osnovni pokazatelji vezani za rasprostranjenost i uzroke siromaštva te za profil i životne uvjete siromašnih. Posebna je pažnja posvećena mjerama borbe protiv siromaštva, prvenstveno imajući u vidu ključne dokumente Vlade za borbu protiv siromaštva i isključenosti. Zanimljivo je spomenuti da Hrvatska ima relativno male stope objektivnog, ali vrlo visoke stope subjektivnog siromaštva. U usporedbi s drugim tranzicijskim zemljama, Hrvatska se nalazi među nekoliko zemalja s najnižim stopama objektivnog siromaštva. S obzirom da dinamika siromaštva nije dovoljno istražena, teško je reći u kojoj je mjeri siromaštva u Hrvatskoj stagnantnog odnosno prolaznog karaktera. Među siromašnima dominiraju umirovljenici i starija populacija, nezaposleni i osobe s nižim stupnjevima obrazovanja. Postoje brojne prepreke uspješnijoj borbi protiv siromaštva: visoka nezaposlenost, niske razine naknada glavnih programa socijalnog osiguranja i socijalne pomoći. Transferi socijalne pomoći i naknade za nezaposlene dobro su usmjereni na siromašne, ali na te programe otpada vrlo mali dio ukupnih socijalnih troškova. Autor naglašava važnost ekonomskog rasta, ali ističući da nema automatizma između rasta i smanjenja siromaštva. Potrebno je uspostaviti čvršće veze između socijalne politike i programa zapošljavanja (workfare programi), nastojati osnažiti siromašne kroz smanjenje korupcije i bolje funkcioniranje pravne države.

siromaštvo, socijalna sigurnosna mreža, socijalna pomoć, osnaživanje, politika spram siromaštva

nije evidentirano

engleski

Poverty - A Neglected and Underresearched Social Problem

Siromaštvo je sve do početka devedesetih godina prošlog stoljeća bilo zanemareno kao društveni problem. Stoga je autor nastojao osvijetliti ovaj problem iz različitih aspekata i pristupa. Polazeći od kvantitativnog i kvalitativnog pristupa analizirani su osnovni pokazatelji vezani za rasprostranjenost i uzroke siromaštva te za profil i životne uvjete siromašnih. Posebna je pažnja posvećena mjerama borbe protiv siromaštva, prvenstveno imajući u vidu ključne dokumente Vlade za borbu protiv siromaštva i isključenosti. Zanimljivo je spomenuti da Hrvatska ima relativno male stope objektivnog, ali vrlo visoke stope subjektivnog siromaštva. U usporedbi s drugim tranzicijskim zemljama, Hrvatska se nalazi među nekoliko zemalja s najnižim stopama objektivnog siromaštva. S obzirom da dinamika siromaštva nije dovoljno istražena, teško je reći u kojoj je mjeri siromaštva u Hrvatskoj stagnantnog odnosno prolaznog karaktera. Među siromašnima dominiraju umirovljenici i starija populacija, nezaposleni i osobe s nižim stupnjevima obrazovanja. Postoje brojne prepreke uspješnijoj borbi protiv siromaštva: visoka nezaposlenost, niske razine naknada glavnih programa socijalnog osiguranja i socijalne pomoći. Transferi socijalne pomoći i naknade za nezaposlene dobro su usmjereni na siromašne, ali na te programe otpada vrlo mali dio ukupnih socijalnih troškova. Autor naglašava važnost ekonomskog rasta, ali ističući da nema automatizma između rasta i smanjenja siromaštva. Potrebno je uspostaviti čvršće veze između socijalne politike i programa zapošljavanja (workfare programi), nastojati osnažiti siromašne kroz smanjenje korupcije i bolje funkcioniranje pravne države.

poverty, social safety net, social assistance, empowerment, anti-poverty policies

nije evidentirano