Uloga turizma u uravnoteženju platnobilančnih odnosa Republike Hrvatske (CROSBI ID 337555)
Ocjenski rad | magistarski rad (mr. sc. i mr. art.)
Podaci o odgovornosti
Jelušić, Adriana
Mihalič, Tanja
hrvatski
Uloga turizma u uravnoteženju platnobilančnih odnosa Republike Hrvatske
U suvremenim uvjetima globalizacije ističe se značaj svjetskog tržišta roba, usluga i kapitala. Brojna istraživanja dokazuju da otvorene privrede, prilagođene globalnim uvjetima poslovanja, ostvaruju brži rast bruto nacionalnog proizvoda i više stope rasta. To ujedno znači povećanje životnog standarda stanovništva, što pozitivno utječe na povećanje turističkih pokazatelja, a posebno turističke potrošnje. Područje usluga nameće se kao jedan od ključnih faktora u svjetskoj ekonomskoj razmjeni.Globalizacija mijenja prirodu međunarodne razmjene roba i usluga, pa tako i međunarodnog turizma. Turizam predstavlja značajan kanal, koji poboljšava otvorenost ekonomije. Priliv i odliv od međunarodnog turizma su kategorije koje direktno i multiplikativno utječu na nacionalni proizvod. U platnoj bilanci turizam se prikazuje unutar pozicije turizam-putovanja i obuhvaća ukupnu potrošnju nerezidenata tijekom boravka u turističkoj zemlji, za period kraći od jedne godine. Hrvatska je receptivna turistička zemlje i neto prihodi od turizma predstavljaju značajan doprinos za uravnoteženje salda tekuće bilance. U platnoj bilanci Republike Hrvatske izražen je negativan trend povećanja rashoda od uvoza robe, koji rastu uz 6% višu godišnju stopu u odnosu na izvoz robe. Iz strukturne analize platne bilance Republike Hrvatske proizlazi značenje uslužnog sektora i turizma za postizanje vanjske ravnoteže. Komparativna analiza gospodarskih i turističkih pokazatelja s aspekta platne bilance za Republiku Hrvatsku i konkurentne turističke zemlje Španjolsku i Portugal potvrdila je hipotezu da je turizam značajan izvor deviznih sredstava za receptivne turističke zemlje. Isto tako turizam značajno doprinosi uravnoteženju platne bilance promatranih zemalja, te postizanju makroekonomske stabilnosti. Korištenjem višesektorske regresijske analize formiran je model turističkih prihoda i rashoda iz platne bilance, koji su aplicirani na primjeru Republike Hrvatske, Španjolske i Portugala. Iz analize slijedi prihvaćanje hipoteze o značenju varijable životnog standarda stanovništva na emitivnom turističkom tržištu za povećanje turističke potrošnje i turističkih prihoda u platnim bilancama receptivnih turističkih zemalja. Na primjeru odabranih zemalja je dokazano da poboljšanje općih ekonomskih uvjeta i ekonomske stabilnosti u svijetu predstavlja siguran pokazatelj za povećanje turističke potrošnje i povećanje turističkih prihoda u platnoj bilanci. S druge strane, očekivanje ekonomskih kriza i recesije predstavlja siguran pokazatelj za opadanje turističke potrošnje i smanjenje turističkih prihoda u platnoj bilanci.
platna bilanca; turizam; usluge
nije evidentirano
engleski
Tourism in the balance of payment: Case of Croatia
nije evidentirano
balance of payments; tourism; services
nije evidentirano
Podaci o izdanju
84
27.11.2002.
obranjeno
Podaci o ustanovi koja je dodijelila akademski stupanj
Sveučilište u Ljubljani, Ekonomski fakultet
Ljubljana