hrvatski

Društvena potcijenjenost znanosti i razvoj hrvatskog istraživačkog potencijala

Uvid u kretanje, veličinu i sastav hrvatskog istraživačkog kadra od ključne je važnosti u razmatranjima (ljudskih) resursa u razvoju znanosti i tehnologije kao pokretača ukupnog društvenog razvoja. Cjelovit uvid, što jest cilj ovog rada, osigurala je složena analiza (i sinteza) različitih raspoloživih empirijskih informacija: od statističkih podataka o istraživačima do nalaza inozemnih i domaćih studija o znanosti i posebne kvalitativne analize izvornih empirijskih podataka. Smanjivanje ukupne i istraživačke zaposlenosti u znanosti u posljednjem desetljeću slijedilo je opće trendove u postsocijalističkim zemljama, ali su učinci neugodniji po hrvatski inovacijski potencijal, zbog dugogodišnje društvene potcijenjenosti znanosti koja datira još iz predtranzicijskog razdoblja. Stoga po relativnoj razvijenosti svog istraživačkog kadra, Hrvatska danas ne zaostaje samo za razvijenim svijetom nego i za prosjekom tranzicijskih zemalja. I sociodemografski sastav istraživačkog potencijala signalizira da su njegova moć regeneracije i stvaralačka vitalnost ugroženi, što vrijedi ponajprije za dobnu strukturu znanstvenika. K tomu, ubrzana feminizacija znanosti, mada društveno poželjna, također je i pouzdan pokazatelj nepovoljnog društvenoekonomskog položaja znanosti.

hrvatski istraživački kadar; pad i rast zaposlenosti istraživača; istraživanje i razvoj; društvena potcijenjenost znanosti; istraživačka produktivnost; socijalni sastav istraživača i njegove promjene

nije evidentirano