hrvatski

Pronos sestona u kaskadnom sustavu Plitvičkih jezera

Istraživanja pronosa sestona provedena su tijekom 2000. godine na pet fiziografski i hidrološki različitih lotičkih dionica longitudinalnog profila Plitvičkih jezera. Osnovna obilježja istraživanih dionica smještenih od početka do kraja Gornjih jezera bila su: I. protočni kanal s malim nagibom ; II. kaskadni sustav plićih jezera ; III. veće slapište i dublje jezero ; IV. nekoliko manjih i dvije veće barijere ; V. protočni kanal s kaskadama i većim nagibom. Ciljevi istraživanja bili su utvrditi sezonske i prostorne promjene gustoće populacija zoosestona, prikazati pronos ukupnih suspendiranih tvari, suspendiranih organskih tvari u sestonu i suhe mase zoosestona te valorizirati količinu energije vezane u sestonu na pet istraživanih lotičkih dionica. Sastav zoosestona na istraživanim lotičkim biotopima pod snažnim je utjecajem razvoja planktonske zajednice jezera uzvodno od istraživane dionice na što ukazuje prisutnost velikog broja euplanktonskih oblika. U sastavu zoosestona dominirali su brojem jedinki i vrsta kolnjaci (Rotatoria), zatim rakovi (Crustacea: Cladocera i Copepoda) i praživotinje (Protozoa: Ciliata i Sarcodina). Godišnji maksimum brojnosti zoosestona bio je u ljetnom razdoblju. Najveću brojnost jedinki u zoosestonu imale su od kolnjaka vrste roda Polyarthra, Keratella cochlearis, Kellicotia longispina i Trichocerca birostris, a od rakova različiti razvojni stadiji vrste Thermocyclops oithonoides. U biomasi zoosestona najveći udio imali su planktonski rakovi i bentoski oblici, maločetinaši i ličinke kukaca. Istovremeno prisutni procesi koji uzrokuju povećanje (erozija podloge) i smanjenje (sedimentacija) mase sestona različito su izraženi na istraživanim dionicama. Pronosom sestona preko lotičkih dionica s većim nagibom i brojnim slapištima brojnost i biomasa semiplanktonskih i bentoskih oblika organizama se povećava, a euplanktonskih se smanjuje. Također, povećava se i pronos ukupnih suspendiranih tvari, suspendiranih organskih tvari, suhe mase zoosestona te energetskog sadržaja sestona. Pronosom sestona preko lotičkih dionica s većim i dubljim jezerom situacija je obrnuta: povećava se brojnost i biomasa euplanktonskih organizama, a semiplanktonskih i bentoskih se smanjuje. Smanjenje mase sestona obilježava dionice s većim ujezerenjema. Na dionicama s malim nagibom razlike u pronosu masa sestona su neznatne. Proizašle različitosti u kvalitativnom i kvantitativnom sastavu abiosestona i biosestona te energiji vezanoj uz organsku komponentu sestona važne su u sagledavanju sestona kao izvora hrane za bentoske zajednice lotičkih staništa.

seston; zooseston; drift; krška baražna jezera; Plitvička jezera

nije evidentirano