hrvatski

Morske granice Republike Hrvatske s posebnim osvrtom na odnose i granice u Jadranskom moru od dolaska Hrvata do danas

U prvome dijelu rada autor je istražio povijest morskih granica u Jadranskome moru od dolaska Hrvata na Jadran pa do modernog doba. Dominantan odnos na Jadranu sve do njene propasti 1797. je između Venecije i njenih istočnojadranskih susjeda: srednjovjekovne države hrvatskih narodnih vladara, a kasnije hrvatsko-ugarske državne zajednice i Habsburške Monarhije. Prepoznatljivih morskih granica u starije doba nije bilo. O morskim granicama u Jadranu može se govoriti tek nakon propasti Venecije i uspona Austrije. Nakon proglašenja samostalnosti, 1991., Republika Hrvatska je naslijedila kopnene granice koje je u vrijeme Jugoslavije imala federalna jedinica Hrvatska. Budući na moru nije bilo granica, osim državne granice s Italijom (granica na moru uređena je Osimskim sporazumima 1975., a u podmorju ugovorom koji je stupio na snagu 1970.), Hrvatska je zaključila ugovor o razgraničenju morskih prostora s Bosnom i Hercegovinom (1999.) i protokol sa SR Jugoslavijom o provizornoj morskoj granici u području Boke kotorske (2002.). Pregovori sa Slovenijom su prekinuti zbog različitih pogleda dviju država na morsku granicu u Savudrijskoj vali (Piranskom zaljevu). Autor inzistira na gledištu da razgraničenje između država mora biti pravično za obje strane, obavljeno u skladu s pravilima međunarodnog prava i kriterijima uobičajenim u međudržavnoj praksi. Ako nije moguće postići sporazum, smatra da se rješenje spora mora povjeriti međunarodnom sudu ili arbitraži. Autor razmatra i mogućnost proglašenja vanjskog pojasa i gospodarskog pojasa Republike Hrvatske i razgraničenja gospodarskog pojasa sa susjedima. U radu je izložen i pregled međunarodne sudske i arbitražne prakse.

Povijest morskih granica; Osimski sporazumi; Podmorje; Rješenje spora; Praksa Međunarodnoga suda i arbitraža; Gospodarski pojas

nije evidentirano