hrvatski

Fonetska razina jezika u dodiru

Kombinacijom sociolingvističkih i kontrastivnih metoda istražuju se uzroci teškoća pri usvajanju fonetizma stranog jezika i teži preciznom i objektivnom opisu stranog akcenta kakav se javlja u hrvatskih govornika koji uče francuski. Procjene izgovornih odstupanja dobivene auditivnom analizom povjerene su akustičkom analizom spektra izgovorenih glasova. Neuspjeh u potpunom ovladavanju fonetizmom stranog jezika viđen je kao posljedica dvaju kontradiktornih stereotipnih stavova o jeziku: općeprihvaćenog gledanja na fonetsku razinu govora isključivo kroz njenu referencijalnu funkciju pri vlastitoj emisiji, uz istodobne brojne, u pravilu negativne, predrasude o stranim govornicima, do kojih dovode upravo nereferecncijalne funkcije govora. Istraživanje je potvrdilo i na primjeru hrvatskih govornika postojenje stereotipnih stavova, odnosno predrasuda prema drugim jezičnim zajednicama, što onemogućava integracijsku motivaciju, stvaranjem podsvjesnog otpora potpunoj govornoj identifikaciji sa stranim govornikom. Mjerenje stupnja izraženosti stranog akcenta izvedeno je primjenom metoda kontrastivne analize, verbotonalnog sistema i analize grešaka (usporedba fonetskih sistema, opis vrste, smjera i stupnja otklona od standardnog izgovora). Klasifikacija grešaka, različita u ova tri pristupa, nadopunjena je novim kriterijima kako bi se dobile informacije o procesu usvajanja glasova i odredili prioriteti u otklanjanju grešaka. Simplificirano svođenje govora na njegovu referencijalnu funkciju dovodi i do svođenja glasova govora na njihovu distinktivnu funkciju. Istraživanje je međutim pokazalo da se greškama u realiziciji distinktivnih obilježja pridaje neopravdano velika važnost jer one čine samo 5,6% svih grešaka. Istraživanje je pokazalo da sustavnost grešaka kakvu ističu sva tri navedena pristupa opada na višim razinama pozunavanja jezika. Rangiranje grešaka prema učestalosti i persistenciji grešaka daje informacije o redoslijedu i teškoći usvajanja pojedinih distinktivnih obilježja glasova. Globalno ocjenjivanje stupnja izraženosti stranog akcenta izvedeno je, uz izravno ocjenjivanje stupnja izraženosti stranog akcenta, i neizravnim ocjenjivanjem percepcije geografskog porijekla i socijalnog statusa istih govornika. Potvrđeni su rezultati dosadašnjih sociolingvističkih istraživanja prema kojima i najmanji trag stranog ili nestandardnog govora dovodi do kategorizacije govornika prema etničkom porijeklu. Procjena socijalnog statusa govornika, koja pokazuje društvenu poželjnost određenog načina govora, pokazuje tendenciju pripisivanja višeg statusa boljim, a nižeg statusa lošijim govornicima.

fonetski sustav; razlikovna obilježja; greške

nije evidentirano