hrvatski

Migracije i starenje otočnog stanovništva - pet iških priča

Rad se bavi analizom kretanja broja stanovnika u razdoblju od 1857. do 2001. godine, s težištem na ulozi migracija u starenju stanovništva otoka Iža. Procesi koji su presudno utjecali na demografsku sliku otoka u 20. stoljeću bili su veliki ratni gubici u dvama svjetskim ratovima te snažna i kontinuirana emigracija. Depopulacija na Ižu započela je već 1921. i traje do danas. Prema rezultatima posljednjeg popisa na otoku živi svega 557 stanovnika, što je dvostruko manje nego u vrijeme prvog popisa. Dominantni demoreprodukcijski procesi su depopulacija i starenje. Svi pokazatelji dobne strukture govore o izrazito dubokoj starosti stanovništva. Istodobno su snažni i povratnički tokovi migranata koji su mirovine ostvarili radeći izvan otoka, pa se tim povećava udio starog u ukupnom stanovništvu. Uz analizu demografskih pokazatelja, cilj rada bio je odrediti prisutne modele povratničke migracije starog stanovništva, na primjeru nekoliko tipičnih migracijskih iskustava. Utjecaj migracija na životne cikluse starijeg iškog stanovništva autorice su pokušale predočiti s pomoću pet tipičnih otočnih priča prikupljenih intervjuiranjem stanovništva starog 60 i više godina, tijekom istraživanja provedenog u listopadu 2001. Ako se nastavi tendencija odlaska mladog stanovništva i ne dođe do značajnijih promjena u mogućnostima za život mlađeg stanovništva (otvaranje radnih mjesta, oživljavanje gospodarskih grana koje imaju budućnost na otoku i sl.) i ponašanju mlađih otočana (onih koji i danas žive na otoku, ali i iseljenika) koji bi pratili takve nove programe, Iž će ostati u skupini ugroženih otoka kojima prijeti daljnje starenje populacije i izumiranje.

depopulacija; starenje; emigracija; povratnička migracija; umirovljenička migracija

nije evidentirano