Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi

Organizacijske determinante postupanja policije povodom nasilja u obitelji (CROSBI ID 103116)

Prilog u časopisu | stručni rad

Cajner Mraović, Irena Organizacijske determinante postupanja policije povodom nasilja u obitelji // Ljetopis studijskog centra socijalnog rada, 9 (2002), 1; 17 - 28-x

Podaci o odgovornosti

Cajner Mraović, Irena

hrvatski

Organizacijske determinante postupanja policije povodom nasilja u obitelji

Dugo su organizacijski ciljevi vezano uz nasilje u obitelji naglašavali posredovanje u konfliktu, a minimalizirali pokretanje kaznenog progona. Međutim, suvremena politika postupanja povodom nasilja u obitelji potiče intervenciju, pogotovo onu kaznenopravnu. Kreatori politike policijske organizacije kao i policijski rukovoditelji mogu nastojati determinirati ciljeve policijskih službenika na raznovrsne načine, npr. putem obuke, izdavanja obveznih naputaka, sustavom nagrada i sankcija za djelatnike, te kreiranjem organizacijske kulture koja će biti u skladu sa ciljevima organizacije. Međutim, policijski službenici koji trebaju provoditi ciljeve organizacije imaju ovlasti koje im omogućavaju da modificiraju zadane ciljeve i na taj način kontroliraju ishode određenih situacija. Nadalje, oni imaju svoju jedinstvenu policijsku kulturu koja ne mora imati iste prioritete i ne mora favorizirati iste ciljeve kao kultura policijskih rukovoditelja. Učinkovitost policije još uvijek se mjeri kriminalnim statistikama, odnosno brojem ali i vrstom prijavljenih, odnosno otkrivenih kaznenih djela, te postotkom kaznenih prijava koje je prihvatilo državno odvjetništvo. U takvom kontekstu, gdje se čak i odbijanje kaznene prijave smatra neuspjehom policije, rad na prevenciji kriminaliteta, te svi poslovi koji se u policiji popularno nazivaju "socijalnim radom" bivaju podcjenjeni djelomično i zato jer ih je vrlo teško egzaktnom mjeriti. Pritisci javnosti čak su i žešći od internih pritisaka policijskih rukovoditelja. Naime, vlada raspoređuje financijska sredstva u skladu sa zahtjevima, a zahtjevi mogu biti egzaktno prikazani samo egzaktnim podacima, u ovom slučaju kriminalnom statistikom. Na taj način se policiji diktira da i dalje naglasak stavlja na otkrivanje, a ne na prevenciju kriminaliteta. Tako nasilje u obitelji postaje primjer kompromisa organizacijskih ciljeva:s jedne strane postoji pritisak da se pojava suzbija, ali s druge strane postoji još jači pritisak na policijske službenike da podnose kaznene prijave koje neće biti odbačene ; no u slučajevima nasilja u obitelji upravo to se vrlo često događa.

nasilje u obitelji; policija; organizacijska struktura

nije evidentirano

engleski

Organisational determinants of policy actions in case of family violence

nije evidentirano

Family violence; police; organisational structure

nije evidentirano

Podaci o izdanju

9 (1)

2002.

17 - 28-x

objavljeno

1330-6456

Povezanost rada

Pravo