hrvatski

Biocenoza polutamnih špilja u podmorskom prolazu kraj uvale Bribinjšćica (Dugi otok)

Od lipnja 2000. do lipnja 2002. godine vršena su istraživanja u podmorskom prolazu kraj uvale Brbinjšćica, na Dugom otoku. Prolaz se pruža uz obalu, dugačak je 45 metara, najdublja točka je na 11 metara, a uz istočni i zapadni ulaz ima i otvor na stropu središnjeg dijela. U prolazu su utvrđene tri biocenoze: biocenoza fotofilnih alga (ne obrađuje se u ovom radu), koraligenska biocenoza i biocenoza polutamnih špilja. Također je mjeren intenzitet svjetlosti tijekom 48 sati ljeti te temperatura na 9 m dubine tijekom jedne godine. U svrhu određivanja pokrovnosti podloge organizmima fotografirane su plohe (40 x 40 cm) i analizirane na računalu. Utvrđeno je da je u biocenozi polutamnih špilja pokrovnost veća od 100 % i da tu dominiraju spužve koje zauzimaju do preko 60 % podloge. Spužve su i zastupljene s najvećim brojem vrsta u prolazu: 46 od ukupno 244 kvalitativnim uzorkovanjem zabilježene vrste. Pronađena je i spužva Thymosiopsis conglomerans Vacelet et al., što je prvi nalaz ove vrste u Jadranu. Čitavom dužinom prolaza izražen je pojačani hidrodinamizam. Strujanje mora donosi veće količine nutrijenata, što omogućava razvoj velikog broja organizama. Utvrđen je nagli prelazak iz jedne scijafilne biocenoze u drugu, što je netipično za podmorske špilje. Razlog tomu je najvjerojatnije promjena gradijenta svjetlosti, jer svi su ostali abiotski čimbenici ujednačeni duž prolaza.

podmorske špilje; biocenoza polutamnih špilja; analiza pokrovnosti; spužve

nije evidentirano