hrvatski

Karijesne i erozivne lezije u alkoholičara

Svrha ovog rada bila je istražiti utjecaj dugotrajnog i prekomjernog pijenja alkoholnih pića na nastanak karijesnih i erozijskih promjena tvrdih zubnih tkiva kao posljedica regurgitacije želučanog sadržaja, odnosno, insuficijencije gastroezofagealnog ušća. U istraživanju se mjerila količina stimulirane i nestimulirane sline, te u vezi stim učestalost inicijalnih karijesnih lezija i erozija zuba kod osoba koje prekomjerno i dugotrajno konzumiraju različita alkoholna pića. U prvoj ispitnoj skupini bilo je 70 ispitanika koji se liječe ili su liječeni od alkoholne bolesti u Psihijatrijskoj bolnici Ormož u republici Sloveniji, a 70 ispitanika koji ne piju alkohol činili su kontrolnu skupinu. Ispitanici obje skupine bili su anketirani u svrhu dobivanja podataka o općem zdravstvenom stanju s naglaskom na stanje probavnog sustava, te lošim navikama, a prvu skupinu ispitalo se dodatno o trajanju alkoholne bolesti i vrsti alkoholnog pića koje su najčešće konzumirali. Patološke promjene na zubnim tkivima (erozije i inicijalne karijesne lezije), utvrđivale su se na temelju kliničkog i radiološkog pregleda. Mjerenje količine i pH stimulirane i nestimulirane sline obavilo se kod svakog ispitanika ujutro natašte, a pH sline odredio se kolorimetrijskim postupkom. Svi dobiveni podaci obrađeni su postupcima deskriptivne statistike, a razlike među skupinama testirane su jednosmjernom i dvosmjernom analizom varijance, po potrebi s pripadnim post hoc testom. Povezanost između nominalnih varijabli provjerena je c2 - testom, dok je povezanost između intervalnih varijabli provjerena Pearsonovim koeficijentom korelacije. Temeljem dobivenih rezultata može se ustvrditi da se u skupini alkoholičara češće pojavljuju erozije i inicijalne karijesne lezije, kao posljedica oštećenja probavnog sustava uslijed prekomjerne konzumacije alkoholnih pića.

karijes; erozije

nije evidentirano