hrvatski

Utjecaj godine na prinos i kakvoću sorata pšenice

U velikom broju radova govori se o značaju kultivara na prinos i kvalitet pšenice, međutim isto tako valja znati u kojoj se mjeri ista svojstva mijenjaju pod utjecajem godine. Ukupno 38 kultivara zime pšenice analizirano je u sortnom pokusu. Pokus je postavljen na površinama Belja d.d. (Karanac), tipu tla eutrični kambisol. Kemijska analiza tla na pokusnoj površini bila je slijedeća: pH(u H2O-7.9), (u KCL)-6.9 ; P2O5-18.7 ; K2O-31.2 ; humus 2.2%. Gnojidba je obavljena sa N 155 kg ; P2O5 165 kg ; K2O 110 kg. Pšenica je posijana 17. listopada 1998.g a požeta 04. srpnja 1999.g. Svaka sorta posijana je na površini 1250 m2. Prosječan prinos zrna u pokusu bio je 8.18 t/ha, a variranja prinosa po sortama iznosila su od 8.23 (Divana)do 9.49 (Sana) t/ha. Četiri sorte pšenice (Sana, Rina, Liberta i Marija) imale su prinose zrna iznad 9.00 t/ha, dok je dvadeset i pet sorata imalo prinose niže od prosječnog prinosa. Prosječna masa 1000 zrna iznosila je 43.71 g, variranjem izmađu sorata od 37.20 do 50.80 g. Prosječna hektolitarska masa bila je 85.20 g, odnosno u rasponu od 81.4 kg (Rina) do 87.9 kg (Žitarka). Na istim uzorcima utvrđene su kemijske i biokemijske analize. Sadržaj proteina, ovisno o sorti, varirao je od 10.86 (OsSK20/97) do 14.54% (Divana). Ukupno 16 sorata imalo je sadržaj proteina ispod 12% dok su tri sorte (Divana, Žitarka, Barbara) imale iznad 14.0% proteina. Sedimentacijska vrijednost kretala se od 19 (OsSK 311/98) do 64 (Zdenka). U prvom razredu kakvoće bilo je osam sorata, u drugom razredu 21 sorta, dok su ostale sorte bile u trećem razredu kakvoće. Kvalitetna grupa analiziranih sorata kretala se između A1 i C1.

Ozima pšenica; Kakvoćava pšenice; Sedimentacijska vrijednost

nije evidentirano

engleski

Influence of year on quantity and quality wheat sorts

U velikom broju radova govori se o značaju kultivara na prinos i kvalitet pšenice, međutim isto tako valja znati u kojoj se mjeri ista svojstva mijenjaju pod utjecajem godine. Ukupno 38 kultivara zime pšenice analizirano je u sortnom pokusu. Pokus je postavljen na površinama Belja d.d. (Karanac), tipu tla eutrični kambisol. Kemijska analiza tla na pokusnoj površini bila je slijedeća: pH(u H2O-7.9), (u KCL)-6.9 ; P2O5-18.7 ; K2O-31.2 ; humus 2.2%. Gnojidba je obavljena sa N 155 kg ; P2O5 165 kg ; K2O 110 kg. Pšenica je posijana 17. listopada 1998.g a požeta 04. srpnja 1999.g. Svaka sorta posijana je na površini 1250 m2. Prosječan prinos zrna u pokusu bio je 8.18 t/ha, a variranja prinosa po sortama iznosila su od 8.23 (Divana)do 9.49 (Sana) t/ha. Četiri sorte pšenice (Sana, Rina, Liberta i Marija) imale su prinose zrna iznad 9.00 t/ha, dok je dvadeset i pet sorata imalo prinose niže od prosječnog prinosa. Prosječna masa 1000 zrna iznosila je 43.71 g, variranjem izmađu sorata od 37.20 do 50.80 g. Prosječna hektolitarska masa bila je 85.20 g, odnosno u rasponu od 81.4 kg (Rina) do 87.9 kg (Žitarka). Na istim uzorcima utvrđene su kemijske i biokemijske analize. Sadržaj proteina, ovisno o sorti, varirao je od 10.86 (OsSK20/97) do 14.54% (Divana). Ukupno 16 sorata imalo je sadržaj proteina ispod 12% dok su tri sorte (Divana, Žitarka, Barbara) imale iznad 14.0% proteina. Sedimentacijska vrijednost kretala se od 19 (OsSK 311/98) do 64 (Zdenka). U prvom razredu kakvoće bilo je osam sorata, u drugom razredu 21 sorta, dok su ostale sorte bile u trećem razredu kakvoće. Kvalitetna grupa analiziranih sorata kretala se između A1 i C1.

winter wheat; wheat quality; sedimentation value

nije evidentirano