hrvatski

Eksperimentalni organizmi u suvremenom praćenju zagađenja vodenog okoliša

Sve učestalija primjena molekularnih biomarkera kao i biomarkera viših razina ekološkog sustava rezultirala je znatnom primjenom eksperimentalnih životinja u praćenju zagađenja vodenog okoliša. Pored baza podataka s podacima o eksperimentalnim životinjama, u srhu omogućavanja sondažnog monitoringa načinjene su baze podataka s biološkim osobinama i mnogih divljih životinjskih vrsta. U ovom radu prezentirane su životinjske i biljne vrste zastupljene u organiziranju i provedbi biomonitoringa zagađenja vodenog okoliša, njihova svojstva glede biomarkera, te načini primjene rezultata dobivenih iz testova s organizmima na procjenu ekološkog rizika. Posebna pažnja pridala se prednostima i nedostatcima pojedinih organizama najčešće korištenih u istraživanjima i provedbi monitoringa u Hrvatskoj (Selenastrum capricornutum, Daphnia magna, Dreissena polimorpha, Anodonta cygnea, Cyprinus carpio, Carassius auratus gibelio itd.), te je načinjen pregled s tim vrstama istraživanih biomarkera. Prikazana je razlika između sondažnog i ekspozicijskog biomonitoringa u biomonitoringu molekularnim biomarkerima aktivnosti acetilkolin-esteraze (aAChE) i aktivnosti etoksiresorufin-o-deetilaze (aEROD) kod šarana (Cyprinus carpio) i srebrnog karasa (Carassius auratus gibelio), te u determiniranoj učinkovitoj i letalnoj koncentraciji poznatog zagađivala na vodenbuhe (Daphnia magna). Isto tako prikazane su razlike između pojedinih organizama u ekspresiji molekularnih biomarkera u smislu veličine odgovora i varijabilnosti varijanci, te mogućnosti i problemi vezani za ekstrapolaciju eksperimentalni organizama kao i uvođenja novih već standardiziranih organizama kako u biomonitoringu vodenog okoliša tako i u praćenju kvalitete otpadnih voda i ocjene ekološke podnošljivosti proizvoda koji terminalno završavaju u vodenom okolišu. Na nekoliko primjera prikazana je mogućnost primjene dosadašnjih rezultata istraživanja molekularnih biomarkera s pojedinim eksperimentalnim organizmima u procjeni ekološkog rizika, u provedbi i osuvremenjavanju postojećih, te u planiranju budućih monitoringa kvalitete voda u Hrvatskoj.

molekularni biomarkeri; eksperimentalni organizmi; zagađenje; kvaliteta voda

nije evidentirano

engleski

Experimental organisms in modern monitoring water pollution

Sve učestalija primjena molekularnih biomarkera kao i biomarkera viših razina ekološkog sustava rezultirala je znatnom primjenom eksperimentalnih životinja u praćenju zagađenja vodenog okoliša. Pored baza podataka s podacima o eksperimentalnim životinjama, u srhu omogućavanja sondažnog monitoringa načinjene su baze podataka s biološkim osobinama i mnogih divljih životinjskih vrsta. U ovom radu prezentirane su životinjske i biljne vrste zastupljene u organiziranju i provedbi biomonitoringa zagađenja vodenog okoliša, njihova svojstva glede biomarkera, te načini primjene rezultata dobivenih iz testova s organizmima na procjenu ekološkog rizika. Posebna pažnja pridala se prednostima i nedostatcima pojedinih organizama najčešće korištenih u istraživanjima i provedbi monitoringa u Hrvatskoj (Selenastrum capricornutum, Daphnia magna, Dreissena polimorpha, Anodonta cygnea, Cyprinus carpio, Carassius auratus gibelio itd.), te je načinjen pregled s tim vrstama istraživanih biomarkera. Prikazana je razlika između sondažnog i ekspozicijskog biomonitoringa u biomonitoringu molekularnim biomarkerima aktivnosti acetilkolin-esteraze (aAChE) i aktivnosti etoksiresorufin-o-deetilaze (aEROD) kod šarana (Cyprinus carpio) i srebrnog karasa (Carassius auratus gibelio), te u determiniranoj učinkovitoj i letalnoj koncentraciji poznatog zagađivala na vodenbuhe (Daphnia magna). Isto tako prikazane su razlike između pojedinih organizama u ekspresiji molekularnih biomarkera u smislu veličine odgovora i varijabilnosti varijanci, te mogućnosti i problemi vezani za ekstrapolaciju eksperimentalni organizama kao i uvođenja novih već standardiziranih organizama kako u biomonitoringu vodenog okoliša tako i u praćenju kvalitete otpadnih voda i ocjene ekološke podnošljivosti proizvoda koji terminalno završavaju u vodenom okolišu. Na nekoliko primjera prikazana je mogućnost primjene dosadašnjih rezultata istraživanja molekularnih biomarkera s pojedinim eksperimentalnim organizmima u procjeni ekološkog rizika, u provedbi i osuvremenjavanju postojećih, te u planiranju budućih monitoringa kvalitete voda u Hrvatskoj.

molecular biomarkers; experimental organisms; water pollution

nije evidentirano