hrvatski

Povijest hemoragijske vrućice s bubrežnim sindromom u Hrvatskoj

Hemoragijska vrućica s bubrežnim sindromom (HVBS) poznata je od davnine kao bolest s različitim nazivima, a zanimanje za nju naglo je poraslo u Korejskom ratu (1951. &#8211 ; 1954. godine), kada se pojavila u obliku velike epidemije (korejska hemoragijska vrućica). Zato je uzročni virus, koji je kasnije otkriven, nazvan po rijeci Hantaan koja protječe 38. paralelom i dijeli Sjevernu i Južnu Koreju. Slična je bolest opisana 1934. godine i u skandinavskim zemljama (epidemijski nefrozonefritis ili nefropatija). U Drugom svjetskom ratu bolest je registrirana kao ratni nefritis u više zemalja jugoistočne Europe. Više sličnih kliničkih oblika bolesti, s različitim nazivima u pojedinim dijelovima svijeta, po preporuci Svjetske zdravstvene organizacije od 1982. godine naziva se jedinstvenim imenom &#8211 ; hemoragijska vrućica s bubrežnim sindromom. U Hrvatskoj je prvi bolesnik s HVBS-om dijagnosticiran 1952., a publikacija je objavljena 1954. godine (Radošević i Mohaček). Od tada se ova bolest u nas redovito pojavljuje, poglavito u sporadičnom obliku, a do 1995. godine registrirane su tek dvije manje epidemije. Prva epidemija s 14 oboljelih šumskih radnika dogodila se 1967. godine na Plitvičkim jezerima, a druga s isto toliko oboljelih vojnika 1989. godine u blizini zračne luke Pleso, pokraj Zagreba. Istodobno, 1967. i 1989. godine HVBS se pojavljivao i u Bosni i Hercegovini u obliku velikih epidemija s po 144 oboljela u svakoj. Do pojave velike epidemije HVBS-a u Hrvatskoj za vrijeme Domovinskog rata 1995. godine, istodobno na više lokaliteta (Mala Kapela, Dinara, zapadna Slavonija), smatralo se da postoji samo nekoliko autohtonih područja ove bolesti u Hrvatskoj (područje oko Ogulina i Slunja, Plitvička jezera, zagrebačka okolica). Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo prijavljeno je 1995. godine 125 oboljelih od HVBS-a. U Klinici za infektivne bolesti u Zagrebu hospitalizirano je 50 bolesnika, od kojih su 45 bili vojnici. Te je godine i u Bosni i Hercegovini također registrirana najveća epidemija s više od 300 oboljelih. Tijekom sada već 50-godišnjeg praćenja hemoragijske vrućice s bubrežnim sindromom i zapazili smo dva različita klinička oblika pojavnosti ove bolesti. Češći je lakši oblik bolesti bez krvarenja, a rjeđi teži oblik s krvarenjima i jačim oštećenjem bubrežne funkcije. Nakon otkrića virusa i uvođenja seroloških pretraga, tijekom 70-tih i 80-tih godina prošlog stoljeća prepoznata su i dva uzročna tipa virusa - Vranica i Fojnica, koji su kasnije tipizirani kao Puumala i Dobrava.

HVBS

nije evidentirano