Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi !

Projekt praćenja selidbenih sustava ptica u Hrvatskoj (CROSBI ID 103602)

Prilog u časopisu | stručni rad

Kralj, Jelena Projekt praćenja selidbenih sustava ptica u Hrvatskoj // Larus : godišnjak Zavoda za ornitologiju Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, 48 (2002), 27-31-x

Podaci o odgovornosti

Kralj, Jelena

hrvatski

Projekt praćenja selidbenih sustava ptica u Hrvatskoj

Praćenje selidbe ptica aktivnost je Zavoda za ornitologiju koja se neprekidno odvija od samog početka rada Hrvatske ornitološke centrale 1901. godine. U početku se praćenje selidbe zasnivalo se na bilježenju datuma prvog pojavljivanja pojedinih ptičjih vrsta u proljeće, odnosno njihovog posljednjeg opažanja u jesen. Cilj organiziranog motrenja bio je za što veći broj vrsta sakupiti podatke s istog područja i kroz više godina. Već u prvoj godini prikupljeni su podaci 109 suradnika s 95 lokaliteta, a nakon pet godina taj broj se učetverostručio. Rezultati su bili objavljivani u godišnjim izvještajima koji su redovito izlazili do 1918. godine. Ovakav način istraživanja davao je odgovor na pitanje kada pojedine ptičje vrste sele, ali nije mogao pokazati odakle ptice dolaze ili u kojim područjima zimuju. Odgovor na to pitanje pružilo je prstenovanje velikog broja ptica. Prstenovanje je kao znanstvena metoda započelo 1899. godine kada je danski profesor Hans Christian Cornelius Mortensen prvi puta prstenovao 165 čvoraka metalnim prstenovima s ugraviranim brojevima i adresom. Uskoro je ta metoda prihvaćena i u Europi su se počele organizirati prve prstenovačke centrale. Organizirano prstenovanje u Hrvatskoj započinje već 1910. godine. Dugim i neprekinutim nizom godina aktivnog rada na projektu praćenja selidbenih sustava prikupljen je velik broj podataka o selidbi ptica preko Hrvatske. Poznata su nam područja zimovanja i selidbeni putevi hrvatskih populacija mnogih vrsta. Npr. pomoću nalaza možemo točno pratiti selidbene putove roda, lastavica, čvoraka ili pratiti disperziju labudova i galebova. Također nam je poznato odakle dolaze ptice čije populacije prezimljuju u našim krajevima (npr. riječni galebovi ili veliki vranci), kao i koje populacije pojedinih vrsta prelijeću Hrvatsku tijekom selidbe. Na taj je način definiran položaj Hrvatske u selidbenim sustavima europskih ptica i uočena njena važnost za populacije središnje i istočne Europe.

selidba; ptice; Hrvatska

nije evidentirano

engleski

Project on investigation of bird migration systems in Croatia

nije evidentirano

migration; birds; Croatia

nije evidentirano

Podaci o izdanju

48

2002.

27-31-x

objavljeno

0350-5189

Povezanost rada

Biologija