Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi !

DINAMIKA BIOGENIH ELEMENATA U PRIRODNIM SASTOJINAMA I ŠUMSKIM KULTURAMA HRASTA LUŽNJAKA (Quercus robur L.) (CROSBI ID 337957)

Ocjenski rad | magistarski rad (mr. sc. i mr. art.)

Seletković, Ivan DINAMIKA BIOGENIH ELEMENATA U PRIRODNIM SASTOJINAMA I ŠUMSKIM KULTURAMA HRASTA LUŽNJAKA (Quercus robur L.) / Ćosić, Tomislav (mentor); Zagreb, . 2002

Podaci o odgovornosti

Seletković, Ivan

Ćosić, Tomislav

hrvatski

DINAMIKA BIOGENIH ELEMENATA U PRIRODNIM SASTOJINAMA I ŠUMSKIM KULTURAMA HRASTA LUŽNJAKA (Quercus robur L.)

Hrast lužnjak (Quercus robur L.) jedna je od najvrjednijih i najvažnijih vrsta šumskog drveća u Hrvatskoj.Prirodnim pomlađivanjem čuva se šumsko tlo kao najsavršeniji i najvažniji dio ekosustava, koje se po svojim fizikalnim i kemijskim svojstvima razlikuje od izvanšumskih tala. Kako bi takva nešumska tla priveli tlima koja će po svojim svojstvima zadovoljavati uvjetima hrasta lužnjaka, na njih treba posaditi pionirsku vrstu drveća. Iz tih razloga u ovom se radu uspoređuje koncentracije biogenih elemenata kako u tlu tako i u biljnom materijalu sastojina hrasta lužnjaka nastalih po načelima prirodne obnove i sastojina direktno sađenih na izvanšumske površine. Rezultati kemijske analize tla dani su za sljedeće biogene elemente i parametre: ukupni, amonijski i nitratni dušik, fosfor, kalij, humus te reakciju tla. Za gore navedene elemente i parametre dan je prikaz koncentracija i vrijednosti kroz cijeli vegetacijski period na dvjema različitim dubinama uzorkovanja za oba tipa sastojine. U radu je također prikazano kretanje koncentracija dušika, fosfora, kalija, kalcija i magnezija u lišću kroz čitav vegetacijski period za prirodno i umjetno podignute sastojine. Na osnovi rezultata analiziranog biljnog materijala uočava se trend kretanja koncentracija pojedinih elemenata. Tako su koncentracije dušika, fosfora i kalija najveće na početku vegetacijskog perioda kako bi te vrijednosti postupno padale prema kraju vegetacije. Tijekom vegetacijskog perioda postupno su rasle koncentracije kalcija u lišću. Nadalje, u radu se utvrđene koncentracije biogenih elemenata u lišću uspoređuju s referentnim vrijednostima te se zaključuje kako su sve vrijednosti u okviru optimalnih, a kao iznimku tome navodi se kalij kod koga je zamijećen lagani deficit. Regresijskom analizom utvrđene su korelacije između pojedinih analiziranih varijabli. Visina srednjeg sastojinskog stabla hrasta lužnjaka za prirodne sastojine statistički se značajno razlikovala od srednjeg sastojinskog stabla hrasta lužnjaka u kulturama. Prosječna biomasa nadzemnog dijela stabla hrasta lužnjaka u prirodnim sastojinama iznosila je 24, 36kg, dok je u kulturama bila 21, 16kg. Na osnovi rezultata utvrđuje se vrijeme najmanjih kolebanja hraniva u lišću hrasta lužnjaka koje se preporuča za uzimanje uzoraka radi utvrđivanja stanja ishrane. Nadalje, utvrđuje se kako koncentracije hraniva u hrastovom lišću pripadaju klasi optimalne opskrbljenosti te na osnovi toga zaključujemo kako je stanje ishrane obaju sastojina zadovoljavajuće bez obzira na način postanka. Ipak, veća biomasa srednjeg sastojinskog stabla prirodno uzgojenih sastojina hrasta lužnjaka upućuje na veću proizvodnu mogućnost očuvanih šumskih tala.

hrast lužnjak; biogeni elementi; koncentracije hraniva; stanje ishrane; biomasa; prirodne sastojine; kulture

nije evidentirano

engleski

DYNAMICS OF BIOGENIC ELEMENTS IN NATURAL STANDS AND FOREST CULTURES OF PEDUNCLED OAK (Quercus robur L.)

nije evidentirano

peduncled oak; biogenic element; nutrient concentrations; nutrition state; biomass; natural stands; cultures

nije evidentirano

Podaci o izdanju

83

06.11.2002.

obranjeno

Podaci o ustanovi koja je dodijelila akademski stupanj

Zagreb

Povezanost rada

Šumarstvo