hrvatski

Reforme školstva : jesu li moguće promjene škole?

U radu se analiziraju pokretači reforme školstva u postmodernom društvu. Današnja škola reproducira znanja primjerena industrijskom društvu. Reforme se uvode radi kontroliranja postojećeg stanja. Poučavanje se može kontrolirati, a učenje je, kao kontekstualni i individualni proces, nedohvatljivo sustavnoj kontroli. Htjeti kontrolirati skrivene procese i rezultate učenja preko oblika školovanja pedagoški je paradoks. Zato je autoritarni model školovanja kao oblik sukobljavanja sa sadržajem-procesom učenja i rezultatom -znanjem. Ideji kontrolirajućeg učitelja suprostavlja se ideja "škole kao profesionalne zajednice" i učitelja-akcijskog istraživača. Reforma hrvatskog školstva je strategijska kombinacija poticaja decentraliziranih "reformi temeljenih na školi i lokalnoj zajednici" i centraliziranih sustavnih reformskih mjera:proporcije državnog proračuna, profesionalizacija i sloboda učitelja te promicanje "društva koje uči" kao vrijednosne opcije hrvatskog društva. Nisu ostvarene reformske pretpostavke pa je reforma opet "novo vino u starim bačvama".

reforma; kontrola učenja; učitelj; škola.

nije evidentirano