hrvatski

Kratkotrajno vidno pamćenje i pažnja u bolesnika s multiplom sklerozom

Cilj je ovog ispitivanja bio utvrditi stupanj oštećenja spoznajnih funkcija, posebice kratkotrajnog vidnog pamćenja i pažnje, u bolesnika s multiplom sklerozom. Uspoređivana je skupina od 39 hospitaliziranih bolesnika s multiplom sklerozom s 28 kontrolnih ispitanika slične dobne, spolne raspodjele i naobrazbe. Opći kognitivni status je ispitivan neuropsihološkim testom Mini Mental State Examination (MMSE), a vidno kratkotrajno pamćenje i pažnja kompjutoriziranim testovima Sternberg Memory Scanning Paradigm, odnosno Visual Attention Task (VAT). Rezultati su uspoređeni sa motoričkim testovima ruku: ustrajnosti i udaranjem. Usprkos značajnoj razlici u uspješnosti na MMSE među skupinama ispitanika (p<0,05), niti jedna ne zadovoljava kriterij za utvrđivanje demencije, jer su prosječni rezultati u razini 94-97% maksimalnog mogućeg rezultata. U testu kratkotrajnog pamćenja po Sternbergu nema značajnog oštećenja kapaciteta zapamćivanja serije brojeva kod bolesnika u odnosu na kontrole. Međutim, brzina proslijeđivanja vidnog podražaja u kratkotrajnom pamćenju bolesnika je značajno usporena (p<0,0001), što je vezano uz duljinu bolesti. Vrijeme reakcije u ispitivanju vidne pažnje je, također, usporeno u bolesnika s multiplom sklerozom u odnosu na kontrole (p<0,0001). Smetnje vidne pažnje povezane su s dobi bolesnika, trajanjem i kliničkim tijekom bolesti. U motoričkim je testovima uočena motorička usporenost kod bolesnika s multiplom sklerozom, ali, kao i u testu vidne pažnje, bez znakova izrazitije zamorljivosti u odnosu na kontrole. Može se zaključiti da je posljedica demijelinizacijskog procesa usporenje proslijeđivanja podražaja koje se očituje kao usporeno vrijeme reakcije bolesnika s multiplom sklerozom na testovima kratkotrajnog pamćenja i vidne pažnje (kognitivna usporenost), te njihova motorička usporenost.

kratkotrajno pamćenje; pažnja; multipla skleroza

nije evidentirano