hrvatski

Arheološko-povijesni slijed naseljavanja Torčeca i okolice

U radu su prikazana arheološka nalazišta u Torčecu i okolici od prapovijesti do kasnog srednjeg vijeka. Naglašeno je da ostaci materijalnih kultura na nalazištima oko Torčeca dokazuju kontinuitet naseljenosti s manjim prekidima kroz sva povijesna razdoblja. Početkom mlađeg kamenog doba, početna starčevačka kultura dala je impuls kasnijoj sopotskoj kulturi koja se vremenom transformirala u jednu autohtonu kulturu na početku bakrenog doba (tip Seče sopotske kulture). Nakon toga slijedi period lasinjske kulture, a eneolitik završava s nalazima vučedolske kulture. Rano brončano doba poznato je s više nalazišta iz vremena početne i razvijene faze licenskokeramičke kulture ( s tragovima srodnih kultura Kisapostag i panonske inkrustirane keramike). Na nekoliko nalazišta arheološka građa pripada prijelaznom razdoblju iz kulture grobnih humaka u kulturu polja sa žarama .Na lokalitetima otkriveni su dokazi o razvitku metalurgije i keramičkoj proizvodnji tijekom kulture polja sa žarama. U Legradu su otkriveni trakokimerijski brončani nalazi iz kasnog brončanog doba. Vrijeme starijeg željeznog doba slabije je poznato dok iz vremena mlađeg željeznog doba - latena postoji nekoliko nalazišta. U antičkom razdoblju na ovom prostoru postoje razvijenija naselja koja su bila povezana s glavnim prometnicama - cesta Ptuj - Osijek. Neki oskudni nalazi pokazuju i na naseljenost ovih krajeva u vrijeme seobe naroda. Srednjovjekovni nalazi su naročito brojni i ukazuju na kontinuitet naseljenosti torčanskog prostora od prvih hrvatskih državnih tvorevina u 9. st. do vremena provale Tatara god. 1241, te turskih ratova u 16. st.

arheološka nalazišta, Torčec, Podravina, Hrvatska

nije evidentirano